Junak Bosne, (Husnija Kamberović: HUSEIN-KAPETAN GRADAŠČEVIĆ 1802¬1834) -

JUNAK BOSNE (Dr. Husnija Kamberović: Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Biografija.

Uz dvjestotu godišnjicu rođenja. BZK «Preporod», Gradačac, 2002.) U pjesmi opjevan, u priči ispričan, u drami odigran, u historiji zapisan, u narodu živ dok je svijeta i vijeka, Husein-kapetan Gradaščević, simbol junaštva i nesebičnosti, volio je svoju Bosnu više od svega. Njoj je pretpostavio i svoju mladost i svoju obitelj i svoje imanje i nijedna žrtva mu nije bila iznad domovine. Narod, za koga je bojeve bojevao i život dao, ostao je uz njega, jer ga je želio osloboditi od tuđinca. Kao da mu je učitelj bio hazreti Mevlana Dželaluddin Rumi (l3. st.), jedan među najvećim islamskim filozofima i pjesnicima, koji ga je naučio da gaji univerzalnu ljubav i smatra da se na ovom svijetu ravnoteža postiže jedino ljubavlju prema Bogu i Boga prema čovjeku, bez obzira kojoj rasi, narodu ili vjeri pripadali. Zna se da Husein-kapetan nije bio vlastoljubiv, njemu je to trebalo samo da bi ostvario ideju samostalne Bosne. Ali svi oko njega nisu bili njegovi istomišljenici, pa kada je poveo boj protiv još uvijek snažnog Osmanskog carstva, vjerovao je da su i Ali-aga Rizvanbegović i Smail-aga Čengić vezani za Bosnu kao i on i da traže izlaza da je oslobode. Prevario se. Upravo o tome, između ostalog, govori monografija dra Husnije Kamberovića ispričana kao najljepša priča. Iako autor naglašava da je to popularno štivo, ipak ne bismo se u potpunosti saglasili s ovim. Ovo jeste popularno napisan tekst, ali zasnovan na faktima i relevantnim dokumentima, od kojih su mnogi sačuvani u obiteljskoj kući Husein-kapetana Gradaščevića, u kojoj danas živi Muhamed-beg-Bego Gradaščević, posljednji gradačački hanedan i zaštitni znak ovoga grada. Gospodin Gradaščević mu se nesebično našao pri ruci i dao na uvid svu dokumentaciju koju posjeduje, te ispričao mnogo toga što se u toj obitelji zna o ovom našem junaku. Iako je o Husein-kapetanu dosta pisano, autor je uspio da i one podatke koji nisu bili nadohvat ruke ni običnom čitaocu ni istraživaču prezentira, prateći, na osnovu historijskih činjenica, njegovo djetinjstvo, mladost i privatni život. Ne ostavlja dilemu da je to bio veliki čovjek i junak nad junacima, koji časno proživljava svoj kratki život. Zna se da Husein-kapetan nije želio vlast pod svaku cijenu, pa kada je trebalo donijeti odluku, sve je potčinio svojoj domovini i njenoj autonomiji. Sultan je tražio pokornost, i u jednoj naredbi velikog vezira, između ostalog, se kaže: Ne daj Bože, ako se ispostavi da vi ubuduće budete uporni na isticanju pripadnosti užoj domovini i lokalističkom fanatizmu, ja ću odmah, s jakim vojnim snagama udariti na vas, pa ću i taj kraj, pomoću carske sile i moći, kao i ostale krajeve, dovesti u red i zavesti strah, kakav nikada do sada niste imali... [1] Naravno želja da Bosnu oslobodi i ponos plemića nisu mu dozvolili da ove uvjete prihvati. Međutim mnogi begovi nisu dijelili njegovo mišljenje. Husein-kapetan je vjerovao da su i Ali-aga Rizvanbegović i Smail-aga Čengić uz njega, ali su pokazali da su se borili za vlast, a ne za domovinu. Upravo o tome, na jedan samosvojan način, govori monografija dr Husnije Kamberovića, ispričana pitkim jezikom i jednostavnim i razumljivim stilom. Knjiga je podijeljena u nekoliko zanimljivih poglavlja: Riječ čitaocu; Porijeklo; Mladost; Porodični život; Na čelu Gradačačke kapetanije; Graditeljska aktivnost Husein-kapetana; Na čelu Bosanskog ejaleta; Husein-kapetan kao vojskovođa; Progonstvo; Smrt; Sudbina Husein-kapetanove imovine; Husein-kapetan u znanstvneoj literaturi. Djelo je opremljeno naučnim aparatom: Sažetkom, Literaturom i Registrom ličnih imena. Ovo djelo, bez sumnje, poslužiće posebno studentima historije, ali i đacima srednjih škola kao izuzetan udžbenik, iz koga će dosta naučiti iz prošlosti svoje domovine. Svakako, dobro će doći i znanstvenim radnicima da dođu do podataka o privatnom životu Husein-kapetana, koji do sada nisu bili nadohvat ruke. Prof. dr. Lamija Hadžiosmanović [1] Salih Hadžihuseinović Muvekkit: Povijest Bosne, Knj. II, Srajevo, 1999., str. 938.