1Tribina „Ibn Sina" koju redovito organizira Naučnoistraživački institut „Ibn Sina" u Sarajevu ovoga je mjeseca posvećena temi Palestina u kontekstu najnovijih geopolitičkih dešavanja. Ova je tribina održana u petak, 23.6.2017. godine s početkom u 19 sati.

Na početku tribine emitiran je petnaestominutni isječak iz dokumenatrnog filma „Palestina".
U uvodnom dijelu je moderator Nermin Hodžić naglasio kako motivacija za održavanje ove tribine jest dvojaka, te dodao: Na inicijativu Imama Homeinija posljednji petak u mjesecu Ramazanu već skoro četrdeset godina se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan Kudsa, te smo revnujući toj tradiciji odlučili ovu tribinu posvetiti upravo ovoj temi. Dodatan motiv je činjenica da su posljednjih godina dešavanja u regiji Bliskog istoka neka druga krizna žarišta zasjenila Palestinsko pitanje, žarišta i dešavanja koja dodatno kompliciraju ionako složeno stanje na tom prostoru isprepletenom različitim intersima, patnjama, stradanjima, sjećanjima i simbolizmima.

U nastavku je govorio Nj.E. Rezaq Namoora, ambasador Palestine u Bosni Hercegovini. Gospodin Namoora je zahavlio organizatorima ističući važnost ovoga Instituta kao svojevrsnog svjetionika u ovoj zemlji i šire, svjetionika koji rasvjetljava važna svjetska pitanja, pa tako i ono palestinsko. Ambasador Namoora je potom, osvrnuvši se na Balfurovu deklaraciju i sramotnost tog čina zbog kojeg se britanska vlada nikada nije niti izvinila palestinskom narodu (uprkos ponavljanim zahtjevima palestinskog vođstva), podsjetio na stogodišnje trajanje palestinskog pitanja s naglaskom na 1948. godinu kao godinu početka Palestinske nakbe koja traje do dan danas. Palestinsko vodstvo će, dodao je Namoora, koristiti sva dozvoljena sredstva kako bi do kraja istjerao pravdu u vezi s patnjom koju jedan narod trpi zbog toga što je neka druga država predala njegovu zemlju trećoj, odnosno koju jedan naord trpi zbog zločina koji je počinjen drugom narodu negdje drugdje. Gospodin Namoora je istaknuo kako od 1967. godine i proširenja okupirane zone u Palestini taj narod trpi neviđene patnje i zločine, te dodao: Želimo se zahvaliti braći Arapima i svim ostalim nacijama u svijetu koji pružaju podršku palestinskom pitanju, ali želim napomenuti svojoj braći Arapima i uopće muslimanima da smo mi ti koji cijenu plaćamo našom krvlju svakodnevno i zamoliti ih da ne dolijevaju ulje navatru. Mi lijemo krv u odbrani ne samo svoje zemlje već muslimanskog i arapskog svijeta i naših svetinja, posebno Kudsa kao prve crte odbrane islamskog svijeta. A Kuds nije samo islamska svetinja već u istoj mjeri i kršćanska svetinja.
Amabasador Namoora je u nastavku svoga izlaganja podsjetio na neke detalje iz povijesti međuvjerskoga suživota na prostoru Kudsa i Palestine ističući kako ključeve crkve uskrsnuća čuva jedna muslimanska porodica, te kako su nakon nedavne zabrane emitiranja ezana u džamijama, kršćanski svećenici pustili ezan iz svojih crkava., te dodao: Svetinje Palestine pripadaju svima, muslimanima, kršćanima i Jevrejima. A to je i naše nacionalno naslijeđe, bez obzira na našu religijsku pripadnost.
Nj.E. Razeq Namoora je prisjećajući se početka Druge intifade i ulaska Ariela Šarona u dvorište Al Aqsa džamije kazao: palestinski narod, muslimani u džamiji nisu imali nikakvo oružje kojim bi se branili osim vlastitih cipela, te dodao: Uz sve zločine koje smo od 1948. pretrpili i uz činjenicu da je i OUN priznao te zločine, palestinsko Nacionalno vijeće je 1988. godine je proglasilo palestinsku nezavisnost sa Kudsom kao glavnim gradom, prihvatajući čak i granice iz 1967. godine. Bilo je to potpuno u skladu s međunarondim pravom. Možda će nas neke buduće generacije Palestinaca koriti što smo uopće prihvatili da se odreknemo velikog dijela okupiranih područja. Možda. Ali, uprkos svemu tome, čak ni pod ovim uvjetima nije prihvaćena palestinska nezavisnost. Mi se još uvijek držimo principa dvije države. A na osnovu toga je postignut i Dogovor u Oslu koji nije Mirovni sporazum već dogovor o prihvatanju principa za postizanje mira.
Osvrćući se ukratko na aktuelna dešavanja u arapskom svijetu i šire ambasador Namoora je istaknuo: ono što čine terorističke bande poput Nusre i DAIŠ-a velika je šteta islamu i muslimanima. U historiji će ostati zabilježeno da su oni klali ljude pred televizijskim kamerama. Što se tiče unutararapskih odnosa, mi se ne miješamo u unutarnje poslove ostalih zemalja. Vara se svako onaj ko misli da može nametnuti predaju palestinskom narodu. Ili kroz proizvodnju ratova koji samo unose nered i smutnju. Jerusalim, Palestina i Aqsa su u srcima svih slobodarskih naroda svijeta.

Akademik prof.dr. Džamal Najetović (dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku) u svome je izlaganju podsjetio na geopolitičku mariginalizaciju Palestine i onemogućavanju njenih normalnih bilateralnih i multilateralnih odnosa. Svaki pokušaj jačanja Palestinske države dočekivan je s velikim osporavanjima i sprečavanjima. SAD i EU moraju biti svjesni da je rješenje paletsinskog pitanja ključ rješenja i stabilizacije prilika na Bliskom istoku i šire.
Akademik Najetović je podsjetio na riječi Imama Homeinija: Mi smo na strani potlačenih, ko god oni bili. Palestinci su potlačeni i mi smo uvijek uz njih, uz našu arapsku i muslimansku braću.
U nastavku je akadmeik Najetović podsjetio na princip nemiješanja kao jedan od principa na kojima počiva OUN, te s stim u vezi spomenuo nedavno obznanjenu listu zahtjeva pojedinih arapskih zemalja Kataru i dodao: Trump je prvo prodao Saudijcima naoružanje u vrijednosti od 110 milijardi, a sada prodaje i Kataru.
Profesor Najetović istaknuo je kako se mora razlikovati cionizam od judaizma i nagalsio kako postoje jevrejski rabini koji se protive diskriminatorskim politikama Izraela.
Najetović je izrazio nadu da palestinski narod neće odustati od borbe za pravdu i slobodu, te dodao:
Na horizontu muslimanske svakodnevice najčešće sesusreću sjenke smrti. Zašto se muslimani međusobno toliko ubijaju i zašto ne tolerišu razlike. Najčešće radi zla. Ali dobro je jače i ono će pobijedti.

Na samom kraju tribine riječ je uzeo i dr. Izet Bijedić istaknuvši značaj demografskog činitelja za budućnpost paletsinko-izraelskih odnosa.

Poslije tribine, u 20.30 u organizaciji Instituta „Ibn Sina" upriličen je i iftar u restoranu Konyali u Sarajevu kojemu je pored sudionika tribine prisustvovavlo više desetina zvanica i saradnika Instituta.

 

2345678