1U srijedu, 3.10.2018. godine, je u prostorijama Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina" u Sarajevu predstavljena knjiga „Islam u kulturnom identitetu Europe". O knjizi su, pored autora, govorili: prof.dr. Kerima Filan, Vildana Selimbegović, doc.dr. Orhan Jašić i mr. Saeid Abedpour.


U uvodnom obraćanju, direktor Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina" dr. Kazem Zoghi Barani izrazio je dobrodošlicu i zahvalnost prisutnima te kazao kako je ovaj Institut s ponosom upriličio ovo predstavljanje, potcrtavajući značaj ovoga vrijendog djela akademika Hafizovića. Dr. Barani je u nastavku kazao: Pitanje islama u Evropi nije ograničeno samo na odnos prema muslimanskim zajednicama u evropskim zemljama. Ono će pristupom novih članica sa značajnim brojem muslimanske populacije sve više biti aktuelno. Evropska unija ima sve izravnije susretanje s muslimanima i otuda je za evropsku budućnost nužno upoznavanje sa stvarnostima islama i islamskoga svijeta i njegovo razumijevanje. Ova knjiga može značajno pridonijeti tome razumijevanju.
Voditelj ovoga programa Nermin Hodžić je predstavivši autora i govornike podsjetio na neke od motiva koji su rukovodili Institut pri objavljivanju ovoga značajnog i u nekim svojim dijelovima provokativnog djela: u posljendjih nekoliko desetljeća svjedoci smo nastojanja evropskih autora na tragu definiranja kulturnog identita Evrope. U većini tih istraživanja islam i muslimani se prenebregavaju.
Prof.dr. Kerima Filan je u svome kazivanju o knjizi „Islam u kulturnom identitetu Europe" provela slušatelje kroz nekoliko njezinih poglavlja te naglasila kako ju se posebno dojmilo poglavlje koje tretira sudbinu Andalusa i tamošnjih muslimana. Oni su dali značajan prilog kulturnom i znanstvenom, kao i duhovnom, izrastanju Evrope, te se ta historijska i kulturološka činjenica ne bi smjela zanemarivati pri pokušaju artikuliranja ukupnoga evropskog kulturnog identiteta. Profesorica Filan naglasila je, na tragu sadržaja knjige, i potrebu muslimana za novim iščitavanjem vlastite intelektualne i duhovne tradicije, napose onoga njezina dijela koji se temelji na tezi o islamu kao religiji ljubavi.
Doc.dr. Orhan Jašič je u svome izlaganju podsjetio na razlike između dijaloga i polemike te istaknuo kako svaki dijalog podrazumijeva govorenje i slušanje, ali i težnju za istinom. Otuda, nema pravoga dijaloga bez iskrenosti njegovih sudionika. U tom pogledu iskrenost kojom odišu dijaloške kritike akademika Hafizovića prema polemičkim pisanjima nekih autora na zapadu, poput prethodnoga pape Benedikta XVI, mogu pridonijeti uzajamnome razumijevanju na putu zajedničkoga traganja za istinom.
Vildana Selimbegović je u svome kazivanju o knjizi akadmemika Hafizovića potcrtala važnost njegovih intepretativnih i intelektualnih pothvata koja prevazilazi ovdašnje okvire. Selimbegović je podsjetila kako je skoro prije dva desetljeća Hafizović u svojim radovima navijestio opasnost koja bosnaskim muslimanima dolazi od ekstremizma i radikalizma pa je upravo zbog toga bivao izložen pritiscima i tihoj ignoranciji koja traje i do danas. Posebno zanimljivim dijelom knjige „Islam u kulturnom identitetu Europe" ona smatra poglavlje koje govori o Medinskoj povelji iz koje bi se mogle izvući neke važne pouke i za aktualno stanje u našoj politici i društvu.
Mr. Saeid Abedpour je u svome osvrtu na knjigu profesora Hafizovića naglasio važnost političkoga identiteta i pri tome podsjetio upravo na Medinu i Medinsku povelju koja je na svojevrstan način korespondirala s grčkim konceptom polisa, a kakav koncept u svojoj razvijenoj formi obitava i danas u Evropi. To je zajednička baština muslimana i Zapada i njoj bi se današnji muslimani trebali vraćati pri definiranju vlastitoga političkog identiteta i habitusa.
Akademik Hafizović je na kraju ovoga predstavljanja, zahvalivši svim sudionicima a napose Izdavaču, kazao kako nema namjeru govoriti o knjizi jer ona govori o sebi, te kako ovom prigodom želi postaviti jedno pitanje i ponuditi odgovor: Šta znači biti musliman u svijetu danas? Biti musliman u svijetu znači ondje ostati i trajati u svojoj svekolikoj prepoznatljivosti: religijskoj, kulturnoj, civilizacijskoj i inoj. Biti prisutan u vlastitim riječima, svakodnevno ulagati u vlastite ideje, vlastitim riječima, idejama i životnim navadama kultivirati mjesto vlastita boravka. Jer islam svakog trijeznog muslimana bi, dodaje on, prema definiciji pečatnog Poslanika islama a.s. morao biti javnom kulturom prostora njegova življenja. Naglasio je da muslimanski intelektualci moraju biti integralni dio društva u kojima se zatječu diljem svijeta, moraju biti trijezni i punovažni subjekti u tim društvima, a ne njihovi objekti, a da bi to postigli, moraju naučiti novi hermeneutički jezik javnog prostora, jezik koji izriče faktičnost, istinsku slobodu govora, a ne propagandističku ideologiju, kosmopolitski suverenitet svake osobe, a ne nacionalni suverenitet, multicivilizacijski identitet, a ne onaj monocivilizacijski.

234