۱U ponedjeljak, 15.04.2019., s počtkom u 14 sati u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je knjiga akademika Rešida Hafizovića Islam u kulturnom identittu Europe. Domaćini promocije bili su izdavač ovoga djela Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka.


Na početku se prisutnima obratio direktor spomenutoga Instituta, dr. Kazem Zoghi Barani, potcrtavši kako Institut ima čast što mu je autor ukazao povjerenje i ustupio ovaj vrijedan rukopis. Dr. Barani je osvrnuvši se na tematiku kojom se akademik Hafizović bavi u ovoj knjizi kazao: Europa u procesu transformacije i (re)definiranja vlastitoga kulturnog identiteta zacijelo neće moći prenebregnuti islam i muslimane, kako one autohtone u svome prostoru tako i islamski svijet uopće.
Moderator Nermin Hodžić naglasio je odsustvo kritičkih čitanja u bosanskohercegovačkom društvu te dodao: Ova knjiga svakako nudi poticaj i svojevrsnu provokaciju za studioznije iščitavanje i predstavljanje, pa i za kritičke osvrte. Nažalost, teško je vjerovati da će se to bar u skorije vrijeme dogoditi.
Jedan od promotora knjige Ismet Bušatlić istaknuo je da knjiga donosi odgovore na brojna pitanja koja se postavljaju u odnosu između islamskog svijeta i Evrope, a autor britkim jezikom odgovara na ta važna pitanja.

– Očekivati je bilo više glasova o ovoj temi, a kod nas je ovo prvijenac ove vrste i ovog obima, u čemu je i najveća vrijednost ovog štiva – napomenuo je Bušatlić, te dodao: Knjiga kroz svojih sedam poglavlja postavlja sedam važnih pitanja za odnos Istoka i Zapada u najširem smislu. Autor njom eprovocira i moguće drugačije odgovore, a svoje djelo temelji na desetinama izvanredno relevantnih autora, uglavnom nemuslimanske provenijencije. Uvod u knjigu je tekst o Religiji ljubavi i on predstavlja njezin zaglavni kamen i predložak mogućega čitanja islama i islamskih poruka za Evropu i svijet danas.
Doc.dr. Asim Zubčević je govorio o složenosti i višeslojnosti ove teme i uopće pitanja identiteta kao i odnosa Islama i zapada kroz stoljeća, pa i dan-danas.
Autor Hafizović kaže da je islam danas u fokusu po različitim osnovama po lijepom i ružnom, ali smatra da ružne stvari ne treba adresirati islamu jer je posrijedi tradicija čiji svi temeljni, krunski, sržni, religijski, kulturni i civilizacijski kodovi spadaju u vrh svjetske prosvijećenosti.
– Zaštitni znak te religijske tradicije je ono što je svjetlo, pero, tinta i knjiga kao amblem. Sve loše zbog čega se islam proziva u medijskom, političkom i geopolitičkom prostoru nije u kontekstu s tom religijom – ističe autor.

Ocijenio je da islam igra veliku ulogu u kreiranju evropskog identiteta, ali to Evropa, kaže Hafizović, ne zna ili neće da zna, a nažalost ni muslimani koji su zaboravili svoj kulturni identitet te bi bilo dobro kada bi muslimani, prije svih, vratili vlastito pamćenje o vlastitom identitetu.

Stoga bi muslimani prije svega trebali da se obrazuju te nauče abecedno temeljne vrijednosti islama, ocijenio je Hafizović.
Prema zvaničnim podacima u svijetu živi 1,5 milijardi muslimana, ali kako je istaknuto danas oni su nevidljivi i rijetko se može vidjeti da su građani svijeta jer u sebi ne emitiraju krunske vrijednosti po kojima su muslimani nekad bili poznati kao kozmopolitska civilizacija.

۲b۳۴a