ibn_sina_vizionarsko_kazivanjeNaslov: Ibn Sina i vizionarsko kazivanje

Autor: Henry Corbin

Prijevod: Rešid Hafizović

ISBN: 9789958913112

Izdavač: Ibn Sina Sarajevo

Godina izdanja: 2009

Opis:

Shaykh al Re'is Abu 'Ali Sina (980-1037.), slavni muslimanski filozof i logičar, spada u red genija i najvrednijih intelektualnih pologa ljudskoga roda uopće, a napose islamskog svijeta.

Ibn Sinin značaj nije samo u tome što je dao veliki doprinos tumačenju i promicanju peripatetičke filozofije omogućivši njeno prenošenje na Zapad svog vremena. On je, ustvari, ponudio jedan sustav filozofskoga mišljenja islamske provenijencije razvijen na strukturalnoj osnovi Aristotelove filozofije. Drugim riječima, koristeći Aristotelova postignuća izgradio je filozofsku misao koju se, s pravom, može nazvati islamskom filozofijom, jer je rađana, njegovana i razvijana u ozračju islama. Ibn Sina nije bio tek puki interpretator Aristotela (što se s većom dozom tačnosti može kazati za Ibn Rušda), već je iz perspektive filozofa i teoretičara kritički valorizirao Aristotelovu filozofiju. Njegova filozofska evolucija i potpuna neovisnost o Aristotelu, uvjetovali su da se Ibn Sina polahko distancira od Prvog učitelja (Magistar Primus) i približi idejama «filozofije svjetlosti», omogućujući i navješćujući tako skori dolazak Sharkh al ishraqa Suhravardija. Iako su i «peripatetička/aristotelijanska» i «orijentalna/iluminacionistička» dimenzija Ibn Sinine filozofije na ovim prostorima jednako nepoznate, autor knjige koja je pred vama, sukladno vlastitome duhovno-intelektualnom ukusu i afinitetu, svoju je pažnju usmjerio na ishraqi sloj Ibn Sinina mišljenja, koje odiše duhovnom svježinom i danas tako potrebnom, kako Istoku, tako i Zapadu. Spoznavanje i razumijevanje mjesta i uloge  Ibn Sine u evolutivnom razvoju ljudske intelektualnosti, važno je ne samo za muslimane, već i za sve zaljubljenike intelektualnosti i slobode uma. Za muslimane se ovaj značaj ogleda u imperativu spoznavanja vlastitih intelektualnih korijena i oslonaca, a za druge u činjenici da istinski mislioci i znanstvenici nisu ograničeni usko iscrtanim granicama identiteta, već naprosto pripadaju cijelome čovječanstvu.

Iako je Ibn Sinino filozofsko mišljenje predmetom proučavanja na većini svjetskih univerziteta, a njegova djela prevođena na različite svjetske jezike, akademska zajednica u Bosni i Hercegovini još ne raspolaže, bar ne na bosanskom jeziku, referencom na kojoj bi se temeljilo proučavanje mišljenja ovog velikog filozofa.