Mohammad Bagher Soleimaniamiri

 

Kur'an u Mevlaninom mišljenju

(Promocija Zbornika radova "Mjesto i uloga derviških redova u BiH", 21.04.2011.)

 

Duhovnost je nasušna potreba današnjeg čovjeka. Materijalizam i tehnologija dosegli su svoje vrhunce, a površna i formalistička interpretacija vjerozakona, svjedoci smo, nije u stanju savrmenome čovjeku ponuditi put jedinstva. Otuda se čovjek okrenuo čistim duhovnim pojmovima i značenjima, onima koji ga usmjeravaju jedinstvu, a ne razdoru. Sufijski nauk Mevlane Rumija poziva čovjeka da se uzdigne ponad svih podjela i razdora, te ovaj nauk može ponuditi odgovore na duhovne potrebe čovječanstva. Snagom svoga ljudskoga mišljenja inspirisanog kur'anskim naučavanjima, Mevlana, čini se, danas ima veći značaj nego ikada do sada.

Mevlanino mišljenje, po uzoru na kur'anski tekst, razuđeno je kroz njegove stihove poput sočnih grozdova gnoze. Što se njegova odnosa prema Kur'anu tiče, on sam o tome kaže: Iz Kur'ana ja sam jezgro uzeo/ a koru sam psima ostavio.

Ovaj veliki pjesnik, u svojim stihovima posebnu pažnju posvećuje untarnjim ezoterijskim značenjima kur'anskoga izrijeka. U Kur'anu se beznađe i pesimizam označavaju velikim grijehom, a Mevlana, također, u svojim stihovima poziva na optimizam, nadu i radost. Njegov nauk je škola nade, radosti i zadovoljstva.

Kur'an je bio njegov istinski životni moto i ideja vodilja. Koristeći se upravo kur'anskim pojmovima i značenjima, u svojoj je poeziji virtuozno oslikao put čovjekova duhovnog-inicijacijskog putovanja, od najnižih stepena, preko ljudskih vrlina i svojstava, sve do samog kraljevstva imena i atributa Božijih. Mesnevija poput nebeskih merdevina vodi čovjeka njegovim uzbrdnim putovanjem pokazujući mu sve usputne pejsaže, sve do konačnog cilja.

Neki poznavaoci Rumijeve poezije za nju će kazati da ustvari predstavlja svojevrsnu duhovnu išraqi hermeneutiku Časnoga Kur'ana. Naravno, bezmalo svi veliki perzijski pjesnici, ne samo Mevlana, već i Sa'd i Hafiz Širazi, bili su inspirisani kur'anskim tekstom i njegovim značenjima.

Mevlana je i veliki antropolog. Njegovi stihovi oslikavaju svekoliku geografiju čovjekova bića i bitisanja, od najprizemnijih ovosvjetskih mu prohtjva i pohota, do najuzvišenijih duhovnih postaja i dometa. On je pjesnik realističnog pogleda, koji nastoji čovjeka upoznati s njim samim, onakvim kakvim uistinu jeste, sa svim mahanama i vrlinama.

   Zadubljivanjem u njegove stihove razaznajemo kako je ovaj pjesnik odgojen u školi Kur’ana i njegovih nebeskih naučavanja, koja su u njegovoj mističnoj poeziji dosegla vrhunac svoga procvata.

Mevlana svojim stihovima uspostavlja svojevrsnu nutarnju, duhovnu komunikaciju sa svojim čitaocem, nižući stihove na način da se u skoro pa savršenom skladu u njih utkaju kur'anske poruke i značenja sa svom svojom raskošnom ljepotom.

 

    Mevlana je čovjekov kosmički identitet umotao u svoja mistična kazivanja, vjerujući kako čovjek u samoj srži i središtu svoga bića nosi vječni, ali neprestance bujajući identitet. U njegovoj biti nema mjesta nikakvoj monotonosti, ponavljanju, regresiji i padu. Uspije li čovjek otkriti taj svoj stvarni identitet, ono svoje istinsko sebstvo, vinuvši se iz svijeta riječi u svijet stanja, jamačno će dokučiti istinsku radost i uzdignuće.

Na kraju, izražavam dubvoku zahvalnost suorganizatorima Naučnog skupa o Rumiju, a posebno Orijentalnom institutu u Sarajevu kao suizdavaču ovoga Zbornika. Nadam se da će ovo djelo, uz Mesneviju, donekle utoliti žeđ zaljubljenika islamskog mudroslovlja i misticizma na ovim prostorima.