IMG_0074U okviru redovne mjesečne tribine Naučnoistraživački institut „Ibn Sina" u Sarajevu, organizira seriju predavanja o temi „Racionalnost i religioznost".

Prvo predavanje iz ove serije, jučer, 29.10.2014., je održao akademik Rešid Hafizović, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a tema je bila „Znanje je svjetlo koje osvjetljuje i dohvaća sami smisao života".

U uvodnoj najavi Nermin Hodžić je pojasnio naslovljenu temu i spomenuo motive koji su inspirisali Institut “Ibn Sina” za aktueliziranje ovoga pitanja, izražavajući očekivanje da će se u seriji predavanja koja predstoje bar postaviti pitanja i eventualno ponuditi i neki odgovori u vezi s mogućnostima racionalne, umjerene, razborite, ljudskome umu i naravi primjerene i prijemčive interpetacije religije i njenog nauka u našem vremenu. Hodžić je potom naglasio doprinos prvog predavača u ovoj seriji, akademika Rešida Hafizovića dosadašnjim postignućima Instituta “Ibn Sina”, posebno u segment izdavaštva.

Akademik Hafizović svoje je izlaganje započeo citiranjem kur’anskog ajeta iz sure Az Zmuar čiji prevod glasi:

Reci: „Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!“

A onda kazao kako je njegovao zamisao da ovdje govori o spoznaji kao prvoj vrijednosti, o čemu svjedoči samo srce kur’anskog teksta. O tome zorno govori činjenica da posljednja Božija objava počinje upravo pozivom na stjecanje znanja i spoznaje – vrijednosti koja nikada ne bi smjela sići sa prvog mjesta čovjekovih prioriteta, prioriteta čovjeka kao krunskog Božijeg stvorenja. Na žalost, kako kaže akademik Hafizović, mi se danas uglavnom samo formalno pozivamo na znanje kao prvu vrijednost a suštinski je njega tako malo u našim životima. “Znanje ili spoznaja stavljena je na prvo mjesto kako bi nas upravila prema onoj niši u kojoj nas čeka najviši dar našega života, a to je besmrtnost”, kazao je Hafizović i pozivajući se na ajet iz sure Alaq dodao: “Prvu vrijednost koja se spoznajom zove, Gospodar svjetova je poslao po Peru.” On je, potom, naglasio kako bi čovjek trebao biti bićem interpretacije, a mi smo dobrano zaglibili u interpretativni konformizam i slijepo prihvatanje davnašnjih inrepretacija kao zapečaćenih i neizmjenjivih, o čemu svjedoči i insistiranje na pukom prepisivanju prijevoda Kur’ana koji su davno sačinjeni i u kojima se, uz svo dužno poštovanje prevodilačkim poduhvatima, ponavljaju iste pogrešne interpretacije. Akademik Hafizović je istaknuo kako taqlid u smislu slijeđenja Poslanikove prakse u ophođenju i morlanom djelovanju jest itekako poželjan, ali kako taqlid u mišljenju donosi mnoge štete našem današnjem čovjeku. Prema Hafizoviću, i sam Gospodar traži od svakog pokoljenja da dizajnira svoju stvarnost vlastitom, novom i dograđenom intereptacijom, a ne da očekujemo od autora koji su živjeli i pisali u 12. stoljeću da daju odgovore na naša pitanja i izazove u 21. stoljeću. To nije u skladu s idejom o čovjeku kao “biću uspravnog hoda”.

Integralan tekst predavanja akademika Rešida Hafizovića uskoro ćete moći čitati na našim stranicama.

IMG_007125.tzribina_Resid