1U srijedu, 3.12.2014. godine u prostorijama Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ u Sarajevu, s početkom u 15 sati, upriličeno je predstavljanje jednog od najnovijih izdanja Instituta – knjige Opširni popis timara mustahfiza Kliškog sandžaka iz 1550. godine. Riječ je o opširnom osmanskom defteru kojeg je s osmanskog (staroturskog) jezika prevela i obradila dr. Fazileta Hafizović, naučni saradnik u Orijentalnom institutu u Sarajevu.

O knjizi su pored dr. Hafizović govorile i dr. Kerima Filan, profesorica na Filozofskom fakultetu i dr. Elma Korić, osmanista – naučni saradnik u Orijentalnom institutu u Sarajevu.

Predstavljanje je počelo uvodnim riječima voditelja tribine „Ibn Sina“, Nermina Hodžića koji je ukratko predstavio učesnike programa i kazao nekoliko riječi o samom djelu. Nakon toga, prisutnima se kratkim pozdravnim govorom obratio g. Soner Šahin, ataše za kulturu i turizam pri ambasadi Republike Turske u Sarajevu.

Gospodin Šahin u svom je obraćanju zahvalio Institutu „Ibn Sina“ i čestitao autorici i izdavaču ovoga vrijednog djela, naglasivši značaj proučavanja historije osmanskog perioda kako za ovdašnje prostore tako i za samu Tursku.

Dr. Fazileta Hafizović u svom je izlaganju dala sažet ali vrlo obuhvatan i zaokružen prikaz historijata Kliškog sandžaka, uz napomene o društvenim i političkim prilikama koje su prethodile njegovom osnivanju. Profesorica Hafizović pojasnila je koja su to područja bila u sastavu ove administrativne jedinice koja će kasnije postati sastavnim dijelom Bosnaskog ejaleta, te dala iscrpna objašnjenja o geostrateškom položaju i fortifikacijskim karakteristikama centralne kliške tvrđave – zvaničnog središta Kliškog sandžaka. Na kraju svoga izlaganja gospođa Hafizović izrazila je zahvalnost Naučnoistraživačkom institutu „Ibn Sina“ koji je pokazao sluh za važnost ove vrste dokumenata i ovaj rad učinio dostupnim ovdašnjoj naučnoj javnosti.

Prof.dr. Kerima Filan također je zahvalila Institutu što na ovaj način doprinosi naučnom i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini. U nastavku je postavila pitanje o načinu čitanja knjige i čitalačkim kompetencijama savremenog čovjeka, posebno kad je riječ o jednom ovakvom naučnom djelu i historijskom dokumentu. Profesorica Filan naglasila je preciznost kod utvrđivanja i evidentiranja svih podataka o prihodima i privrednim resursima u to vrijeme, što se može vidjeti iz brojnih primjera u ovome kao i drugim defterima. U drugom dijelu svoga izlaganja profesorica Filan ukazala je na sve poteškoće iščitavanja, dešifrovanja i prevođenja ovakvih dokumenata, jer riječ je o često vrlo nečitkim rukopisima, te je za ovakav poduhvat neophodno poznavanje staroturske leksike, savremenog turskog, ali i jezik kraja na kojeg se rukopis odnosi, te uvid u kulturološke prilike. Profesorica Filan svoje je govorenje o ovome dijelu završila naglašavajući značaj ovoga djela za buduća istraživanja, kako historiografska, tako i onomnastička i druga, te je dodala: Knjigu profesorice Hafizović smatram putovanjem u samo središte nauke.

Dr. Elma Korić istaknula je važnost ovoga djela za izučavanje historije Bosne i Hercegovine, dodavši kako u posljednja dva desetljeća postoji posebno izražen interes za izučavanje osmanskog peiroda bosanskohercegovačke historije. Međutim, kazala jer Korić, objavljuju se brojna djela koja su puko pripovijedanje bez utemeljenja u historijskim izvorima i dokumentima, te kao takva ne mogu koristiti proučavanju naše nacionlane historije. Defteri kao izvori prvoga reda bivaju predmetom pažnje ovdašnjih istraživača od pedesetih godina prošloga stoljeća, a rad na ovakvim izvorima zahtijeva velik opseg znanja i uvida u osmanski, savremni turski, ali i perzijski i arapski jezik, ali i paleografije, onomastike i drugih pomoćnih disciplina. Profesorica Hafizović je danas jedna od rijetkih osoba koje imaju takva znanja koja im omogućuju ovakve istraživačke i prevodilačke poduhvate. Govoreći o samome djelu, dr. Korić je podsjetila kakve sve podatke nalazimo u ovakvim dokumentima kojima su obuhvaćeni zemljišni posjedi – timari, ali koji obuhvataju i cjelovite popise stanovnika tih posjeda. Dr. Korić naglasila je kako je Kliški sandžak bio na tromeđi Osmanskog carstva, Habsburške imperije i Mletačke republike, pa će ovo djelo svakako pobuditi interese istraživača koji se bave komparativnim proučavanjem historije tih prostora.

Nermin Hodžić je u toku ovoga predstavlja prisutnima prenio selame dirketora Instituta „Ibn Sina“, dr. Ghaderija i izrazio spremnost Instituta za saradnju sa Orijentalnim institutom u Sarajevu, ali i drugim institucijama kulture i znanosti na ovakvim i sličnim projektima.

234567