1U organizaciji Udruženja Bošnjaka Vojvodine, u petak, 18.12.2015. godine u prostorijama Bunjevačke matice u Subotici predstavljena je knjiga profesora emeritusa dr. Esada Ćimića „Od monologa prema dijalogu o bošnjačkoj sudbini“, čiji su suizdavači Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“.

Na početku promocije, prisutnima se u ime organizatora obratio Teufik Isaković, predsjednik Udruženja Bošnjaka Vojvodine, zaželivši dobrodošlicu i predstavivši sudionike promocije. Potom je Dževad Jogunčić, predsjednik BNZ za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, u svojstvu moderatora promocije, pozdravio prisutne i najavio dr. Rouhollaha Ghaderi Kangavarija, direktora Instituta „Ibn Sina“.
Dr. Rouhollah Ghaderi Kangavari svoje je izlaganje započeo stihovima Sadija Širazija:
Ademovi sinovi jednoga su tijela dijelovi
Jer od jedne supstance, svi su oni stvoreni
Kad se jedan dio tijela razboli
Nijedan se drugi ne može umiriti
Ti što nad patnjom drugoga ne tuguješ
Nisi vrijedan čovjekom ni da se nazoveš
Dr. Ghaderi je potom predstavio Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“ u Sarajevu, njegove dosadašnje aktivnosti i planove za budući rad, naglasivši kako je Institut otvoren za saradnju s institucijama nauke i kulture, kao i pojedincima sa ovih prostora. Govoreći o izdavačkim poduhvatima Instituta, Ghaderi je posebno istaknuo prijevod Divana Hafiza Širazija na bosanski jezik, te najavio i skoro beogradsko izdanje ovog remek-djela klasične perzijske poezije. U drugom dijelu svoga izlaganja, dr. Ghaderi se osvrnuo na knjigu profesora Ćimića i kazao da možda jedna od poruka ove knjige jeste podsjećanje i upozorenje na jednaku štetnost ideologije koja protjeruje religiju iz ljudskoga života, kao i one koja želi rigidno i nasilno nametnuti religiju i religioznost. Stoga, kazao je dr. Ghaderi, i ovaj naslov nosi snažnu poruku - poziv na dijalog i razgovor, nasuprot monologu i nametanju ideja, stavova i uvjerenja silom.
Dževad Jogunčić je u nastavku promocije govorio o Esadu Ćimiću, napominjući neke najznačajnije detalje iz biografije ovog pionira sociologije religije na prostorima bivše Jugoslavije. Spomenuo je neke od naslova njegovih knjiga: Socijalističko društvo i religija, Drama ateizacije, Čovjek na raskršću, Politika kao sudbina, Sveto i svjetovno, Iskušenja zajedništva i dr. Jogunčić je posebno istaknuo Ćimićevo izgnanstvo iz domovine, i njegov put od Univerziteta u Sarajevu, do Sveučilišta u Zadru, pa Univerziteta u Beogradu i Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju svoga izlaganja, gospodin Jogunčić je kazao: Profesor Ćimić je i u ovoj knjizi pokazao da nikada nije robovao nijednoj ideologiji i stoga je na velikom dobitku, jer je svoj kritički intelekt stavio u službu čovjeka i njegovoga dostojanstva.
Prof. Mehmedalija Hadžić iskazao je veliko poštovanje profesoru Ćimiću, kazavši da znanje u vidiku tradicijskog učenja predstavlja veliku Božiju blagodat, a profesor Esad Ćimić je to potvrdio svojim životom. On je jedan od najvećih živućih sociologa religije, na prostorima bivše države, ali i šire. Svi veliki ljudi u povijesti, kazao je Hadžić, bili su na velikim iskušenjima. Sve što je čovjekovo znanje veće, veća su i njegova iskušenja. S tim u vezi profesor Hadžić je podsjetio i na sudbinu velikog muslimanskog klasičnog mislioca, El Gazalija. U nastavku, profesor Hadžić je naglasio da iskrenost jest jedna od najvećih odlika profesora Ćimića, a to je najveća ljudska vrlina. Hadžić je kazao da mu je čitanje Ćimićevih tekstova i knjiga pomoglo i pomaže da bolje razumije kur'anske poruke, posebno istaknuvši distinkciju koju profesor Ćimić pravi između vjere, religije i religijske zajednice, te dodavši da je religijska zajednica kao institucija s gledišta islama upitna. Jer, nema niko nikome pravo nametati svoje tumačenje kao službeno i jedino ispravno. Ovo je posebno važno za ovdašnje prostore i naše međusobno razumijevanje, jer i religijske zajednice ovdje snose, u većoj ili manjoj mjeri, veliku odgovornosti za ono što se događalo na ovim prostorima. Naime, vjera ne može biti predmetom zloupotrebe, ali religija kao vjera spuštena u povijest, a posebno religijska zajednica, itekako mogu biti predmetom zloupotreba. Profesor Hadžić se prisjetio kako je svojedobno Ćimićeva knjiga Drama ateizacije naišla na ushićenje ovdašnje mlade. Još jedan od važnih Ćimićevih teza jest ona prema kojoj ima vjernika koji nisu religiozni, ali i religioznih osoba koje nisu vjernici. Profesor Hadžić je na kraju naglasio kako je biti čovjekom kategorija iznad one biti vjernikom.
U nastavku promocije, g. Dževad Jogunčić pročitao je odlomak iz knjige „Od monologa prema dijalogu o bošnjačkoj sudbini“ u kojemu autor portretira „poltrona“.
Kao posljednji izlagač na ovoj promociji, prisutnima se obratio i autor knjige profesor emeritus dr. Esad Ćimić. On je u svom kratkom izlaganju kazao da ljudi koji ne simpatiziraju njegov način razmišljanj nisu se usuđivali da osude knjigu pismeno, nego usmeno. Ja mislim da je velika istina u spoznaji - koja se meni stalno nameće, kazao je Ćimić – da je čovjekova pamet neograničena i u mudrosti i u gluposti. Religija je najdublja antropološka činjenica u čovejku. Ona se hrva sa samom sobom, ali i daje određena rješenja, rekao je Ćimić i nastavio: Uvijek saosjećam s ljudima koji nikad nisu vjerovali, jer nisu imali potrebe za nekim smislom života. Religija je, u biti, prvo pitanje našega djetinjstva i posljednje pitanje naše starosti. Družeći se s religijom, u njoj nalazim oslonac, ali i izazov. Pri kraju svoga kazivanja, profesor Ćimić je citirao pjesmu Maka Dizdara „Smrt“:
Zemlja je smrtnim
sjemenom posijana
Ali smrt nije kraj Jer smrti
zapravo i nema
I nema kraja Smrću je
samo obasjana
Staza uspona od
gnijezda do zvijezda.

Nakon saslušanih izlaganja, prisutnima se kratko obratio i domaćin, potpredsjednik Bunjevačke matice Marko Marjanušić, izrazivši zadovoljstvo održanom promocijom i onim što je na njoj kazano.
Prisutni su po tom postavili nekoliko pitanja na koja su izlagači dali svoje odgovore.
Promocija je nakon više od dva sata završena, a da prisutna publika i dalje nije napuštala salu, što govori o uspješnosti same promocije, ali i sveprisutnoj želji za lijepom riječi, razgovorom i dijalogom.

234567891011