1U srijedu, 20.1.2015. godine s početkom u 16 i 30 sati, u amfiteatru Naučnoistraživačkog instituta Ibn Sina u Sarajevu održana je tribina na temu “Mladi, nasilje i ekstremizam”. Predavači na ovoj mjesečnoj tribini Instituta bili su emeritus prof.dr. Ismet Dizdarević i mr. Osman Softić.


U uvodnom dijelu moderator tribune Nermin Hodžić kazao je nekoliko riječi o motivima i razlozima tematiziranja pitanja nasilja i ekstremizma među mladima, naglasivši, između ostalog: Poražavajući su podaci koji govore o broju ubistava među mladom populacijom, kaže Hodžić, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u tu kategoriju spadaju ljudi od 10 do 29 godina, te se tako na godišnjem nivou desi 200.000 ubistava u svijetu, a još više je onih koji bivaju teže ili lakše povrijeđeni. Uz niz pošasti kojima je zaokupljeno ili zabrinuto čovječanstvo, postoji i sklonost mladih ljudi da pristupaju različitim ekstremističkim pokretima koji u svojoj krajnjoj manifestaciji skončavaju u različitim vrstama nasilja, uključujući i religijski esktremizam, nasilje u ime vjere.

Prof.dr. Ismet Dizdarević govorio je o psihološkim aspektima nasilja među mladima.
Ko je nasilnik, koje osobine ima, zašto i kako je neko postao nasilnik, prof. Dizdarević kaže da sva istraživanja pokazuju da su nasilnici spremni da dominiraju nad drugima, oni na neki način time rješavaju neki svoj unutrašnji problem koji može biti nasljedni, u šta on sumnja, ali i stečeni.
Agensi stečenog su porodica, škola, slobodno vrijeme, mediji ili vjerske organizacije, pojašnjava Dizdarević i naglašava da su sve to agensi koji utiču na razvoj mladoga čovjeka, a koji mogu da ga promjene i formiraju u određenom smislu.
Također je i agens društvo kao cjelina koje je tako konstalirano. Ako mladi imaju posao, sigurnost, ako imaju zaštitu, vjerovatnoća je da će biti manji broj prijestupnika, mada ni to nije dokaz.
- Nije razlog materijalno bogatstvo, već je razlog taj koliko je društvo u sistemu vrijednosti humano, koliko je ono sposobno da osigura ljudima ono što im treba – potcrtao je prof. Dizdarević.

Mr. OSman Softić u svom izlaganju se fokusirao na pitanje ekstremizma, posebno onog s religijskim predznakom i podsjetio na neke od motivirajućih faktora koji mlade ljude potiču na ekstremizam :
Šta je to što motivira mlade ljude da prihvate jednu nakaradnu i štetnu ideologiju kao što je ideologija DAIŠ-a, koji su motivacioni faktori koji te mlade ljude tjerju u "zagrljaj" toj organizaciji i što je to što ih odvlači na strana ratišta gdje oni žrtvuju svoje živote. Razloga je puno i svi su različiti jer je svako društvo razičito i ne može se govoriti u homogenom smislu, monolitno.
Postoje neki zajednički imenitelji, ali, kako je Softić pojasnio, kod mladih ljudi osjeća se nezadovoljstvo svijetom u kojemu žive, statusom koje oni imaju u društvu, besperspektivnost, a čak i kod ljudi s visokim, ponekad, obrazovanjem ne mogu da prepoznaju svoje šanse u životu.
Zaključio je da su, pored ostalog, motiv i strukturalni faktori u društvu koji uzrokuju da psihološki labilne osobe, a koje ponekad potiču s margina društva, ili disfunkcionalnih porodica, oni često podliježu uticajima raznih ideologija. U ovom kontekstu, mr. Softić naglasio je i pitanje danas sve izraženijeg religijskog ekstremizma, podsjetivši kako pored spomenutih faktora, na njegovo širenje značajno utječe i postojanje destruktivnih ideologija koje se naslanjaju na rigidna tumačenja vjere, a čije se širenje potpomaže i finansira iz nekih mulimanskih zemalja.
Pozivajući se na istraživanja koja su na ovu temu rađena na Zapadu, Softić je podsjetio da velika većina mladih ljudi koji su odrasli na Zapadu i priključuju se esktremističkim i militantnim pseudoreligijskim skupinama, inspiraciju nalazi u krugu svojih obitelji i prijatelja, a ne naprimjer u džamijama.

2345