1U srijedu, 19.04.2017. godine u amfiteatru Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina" u Sarajevu s početkom u 18 sati održana je svečanost na kojoj su dodijeljene nagrade ovogdišnjim dobitnicima Godišnje naučne nagrade „Ibn Sina".
Komisija za dodjelu Godišnje naučne nagrade „Ibn Sina" na sjednici održanoj 31.03.2017. u Sarajevu donijela je odluku o dodjeli dvije nagrade, jedne iz oblasti islamske i komparativne filozofije i druge iz oblasti kulturne historije.

Prisutnima se na početku programa obratio Nermin Hodžić i u svome uvodu kazao:
Naučnoistraživački institut Ibn Sina u Sarajevu prije godinu dana ustanovio je godišnju naučnu nagradu IBN SINA.
Namjera instituta je vrednovati, afirmirati i potaknuti naučnoistraživački rad u humanističkim i društvenim naučnim disciplinama, te motivirati mlade znanstvenike. Nagrada se dodjeljuje za radove koji predstavljaju poseban doprinos u proučavanju pojedinih oblasti, bilo da se radi o magistarskim i doktorskim tezama ili samostalnim istraživačkim projektima.
Prvi dobitnik ove nagrade – prošle godine - bio je mr. Rusmir Šadić za doktorsku tezu Ontologija Mulla Sadra Širazija. Teza je u međuvremenu uspješno obranjena na filozofskom fakultetu u Zagrebu i očekujemo da ćemo u surandji s laureatom uskoro biti u prilici objaviti je i u obliku knjige. Čast nam je što smo prepoznali vrijendost ovoga rada a koju potvrđuje i više nego uspješna obrana koja je naišla na veoma zapažen prijem na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ovo je prvi doktorat u regiji koji tretira filozofiju ovoga muslimanskog i iranskog filozofa iz sedamnaestog stoljeća.
Ove je godine, prema raspisanom Konkursu, predviđena dodjela dvije nagrade za radove koji tretiraju jednu od sljedećih oblasti:
Islamska filozofija, Komparativna filozofija – uporedno proučavanje islamske i zapadne filozofije, Kulturna historija, Sufizam, Političke nauke i međunarodni odnosi, Obrazovanje i odgoj te Sociologija
Od ukupno dvadeset pristiglih radova iz različitih oblasti, neki nisu zadovoljavali formalne kriterije Konkursa, premda predstavljaju hvalevrijedne znanstvene poduhvate. Tu posebno mislimo na radove profesora dr. Željka Kaluđerovića sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i dr. Behije Durmišević (riječ je o radovima iz oblasti filozofije koje Komisija nije mogla locirati niti u jednu od Konkursom predviđenih oblasti).
Drago nam je da se na Konkurs javio i značajan broj mladih znanstvenika i istraživača među kojima posebno ističemo radove Maka Tanovića i Mehmeda Čauševića. Institut će nastojati i ubuduće pratiti njihov rad i eventualno kroz druge vidove potpore studentima poslijediplomskih studija biti im od pomoći.
Na koncu, Komisija je, shodno propozicijama Konkursa, morala odlučiti o samo dvije nagrade te dodijelila jednu za rad iz oblasti islamske filozofije koju je dobio Kerim Sušić za rad Osnove i problemi Al Faarabijeve metafizike (rad je ustvari separat iz odobrene a još neodbranjene doktorske teze Pojam sreće u filozofiji Al Farabija: Klasični izvori i utjecaji na Srednji vijek) i drugu za rad iz oblasti kulturne historije prof.dr. Adnanu Jahiću za rad Koja škola treba muslimanki – muslimansko žensko pitanje u Bosni i Hercegovini od aneksije do Prvog svjetskog rata (rad je ustvari dio knjige u pripremi koja će nositi naslov Muslimansko žensko pitanje u BiH – Žena u intelektualnom i društvenom životu Bošnjaka u prvoj polovini dvadesetog stoljeća).
Drago nam je da smo i ove godine nagrade dodijelili za izvorne znanstvene radove koji mogu biti osnovom za buduća istraživanja na naslovljene teme.
Naučnoistraživački institut nastavit će i kroz Godišnju naučnu nagradu ali i druge svoje projekte i vidove poticanja istraživačkih projekata i studija iz polja humanističkih i društvenih znanosti, u granicama svojih mogućnosti pružati podršku obogaćenju ovdašnje intelektualne scene i afirmiranju akademskih poslenika u Bosni i regiji.

U nastavku programa govorio je akademik prof.dr. Rešid Hafizović, predsjednik komisije za dodjelu Godišnje naučne nagrade „Ibn Sina" obrazloživši značaj i vrijednost rada Kerima Sušića. Akademik Hafizović podsjetio je prisutne i na njegovoga oca Hasana koji je ostavio značajan trag na bosanskoj intelektualnoj sceni, ali evo i ostavio potomke koji koračaju njegovim intelektualnim i duhovnim stazama. Hafizović je, potom, istaknuo osnovne karakteristike Sušićeva rada s naglaskom na činjenicu da je ovo jedan pionirski poduhvat u recepciji i proučavanju Al Farabijeva djela na našim prostorima te dodao: Al Farabi je živio i djelovao u vremenu procvata muslimanske učenosti; kada su muslimani s ponosom nosili islam i svojim intelektualnim pregnućem obogaćivali ukupnost svjetskog inteletkualnog i kulturno-civilizacijskog naslijeđa. Profesor Hafizović govorio je o ukupnom autorskom opusu Al Farabija, njegovoj svestranosti i recepciji grčke filozofske misli kao i doprinosu razvoju srednjevjekovne filozofije uopće. Al Farabi, a potom Ibn Sina i Ibn Rušd ostavili su veliki trag i ostvarili značajan utjecaj na velikane zapadno-kršćanske filozofije i teologije kakav je bio sv. Toma Akvinski naprimjer.

U nastavku donosimo dio izlaganja Kerima Sušića, doktoranda Filozofskog fakulteta u Zagrebu i profesora filozofije i sociologije u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji u Sarajevu:
...Nasuprot neosnovanim i nedovoljno argumentiranim zanemarivanjima uloge i značaja al-Fârâbîjeva učenja o sreći kakvi dolaze do izražaja na primjer u interpretacijama i komentarima Muhsina Mahdija, Charlesa Butterwortha, Abu Mehlema i drugih, u ovom radu se nastoji utvrditi da al-Fârâbîjev koncept apsolutne sreće zapravo predstavlja centralno mjesto njegova učenja. Na osnovu analize i uvida u al-Fârâbîjeve stavove o ovoj problematici koji će biti sprovedeni u disertaciji, pokušava se dokazati da je al-Fârâbîjev filozofski napor gotovo isključivo usmjeren prema jednom cilju a to je objašnjenje i određenje apsolutne sreće, tj. njegovo učenje je zamišljeno kao svojevrsna mapa puta dostizanja sreće. Također, analizirat će se i suvremene interpretacije al-Fârâbîjeva učenja o sreći, posebno radovi Miriam Galston, M.J. Sweeneya, Joshue Parensa, Samaha Elhajibrahima, Carlosa Fraenkela, Majida Fakhrya i drugih, koji u svojim raspravama na različite načine pristupaju ovoj temi, ali se slažu u tome da sreća zauzima jedno od centralnih mjesta cjelokupne al-Fârâbîjeve filozofije, te da su al-Fârâbîjeva promišljanja dobrim dijelom zasnovana na Aristotelovom učenju. Međutim, neizostavan doprinos u oblikovanju al-Fârâbîjevih ideja dali su Platon i Plotin, odnosno njihova učenja predstavljaju nezaobilazan faktor u pokušajima razumijevanja al-Fârâbîjeve filozofije. S druge strane, kroz objašnjenje određenih osnovnih principa islama koji su utkani u temelje al-Fârâbîjeve filozofije, kao što su borba duše tj. veliki džihad i učenje o jednom i jedinome Bogu, želi se ukazati da al-Fârâbî nije pripadao duhovnoj i kulturnoj tradiciji starih Grka, nego islama koja je zasnovana na Kur'anu i islamskoj normativnoj tradiciji. Premda je evidentno da su al-Fârâbîjeva promišljanja o sreći dobrim dijelom zasnovana na Aristotelovom, Platonovom i neoplatonističkom učenju, u ovoj disertaciji se nastoji dokazati da je potpuno nedopustiva konstatacija da je al-Fârâbî pokušao filozofske teorije doslovno preuzeti i iščupati iz konteksta učenja grčkih filozofa, te ih na taj način prenijeti u tadašnji islamski svijet koji je bio determiniran posve drugačijim duhovnim, kulturnim i političkim okolnostima...

Mr. Saeid Abedpour, historičar i član Komisije za dodjelu Godišnje naučne nagrade „Ibn Sina" govorio je o značaju i osobenostima rada prof.dr. Adnana Jahića, jednog od dvojice ovogodišnjih laureata. Abedpour je podsjetio na historijski kontekst u kojemu su obitavali muslimani od Perzije do Balkana u vremenu koje svojim historiografskim poduhvatom tretira prof. Jahić. Bilo je to, kazao je Abedpour, vrijeme stagnacije i nestajanja velikih muslimanskih carstava i vrijeme sučeljavanja muslimanske inteligencije s izazovima modernosti: Uvidom u rad profesora Jahića, lahko možemo ustanoviti sličnosti pitanja i problema koji su bili aktuelni za muslimansku ulemu u Iranu, Turskoj i Bosni toga vremena. Hvalevrijedna osobenost Jahićevog djela je to što ono predstavlja važan prilog kulturnoj historiji Bosne. Uz to, profesor Jahić ne upada u zamku, u koju često upadaju suvremeni historiografi proučavajući određeno vrmensko razdoblje iz prošlosti iz vizure vlastite suvremenosti. Jahić ne dopušta da naknadni koncepti i vizure budu nametnuti vremenu o kojemu piše. Treba također istaknuti i kritičku dimenziju njegovog rada.
Prof.dr. Adnan Jahić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli, uz riječi zahvalnosti organizatoru i Komisiji, o svome je radu, između ostalog, kazao:

...U ovom radu sam pokušao objasniti koji su bili uzroci i dometi rasprave o položaju bosanskomuslimanske žene za vrijeme austrougarske uprave i čemu se muslimanka u tom vremenu mogla nadati kada su u pitanju njena prava te status i uloga u onovremenom bošnjačkom društvu... Uvidi do kojih sam došao čine podlogu sljedećih zaključaka: Glavni tonovi rasprave koja je sve češće punila stupce muslimanskih listova Bošnjaka, Gajreta, Tarika, Zemana, Bisera, podupirali su temeljno prosvjetitlejsko stajalište bošnjačke intelektualne elite austrougarskog razdoblja, uokvireno osnovnim postulatima islamskog učenja i patrijarhalnim nazorima onovremenog društva, o muslimanki kao valjanoj majci, supruzi i domaćici koja samo obrazovana može odgovoriti svojim porodičnim i društvenim zadaćama. Tako se zapravo i počelo oblikovati muslimansko žensko pitanje – kao intelektualni i društveni problem kojeg su „rješavali" skoro isključivo muškarci, u granicama dominantnih kulturoloških i ideoloških paradigmi u kojim nije bilo mjesta za slobodno prosuđivanje i odlučivanje žene o vlastitom položaju, potrebema i stremljenjima. ....Svrha ovog rada kao i knjige koja bi se mogla pojaviti do kraja ove godine, jeste da iznova, barem u nekoj mjeri, skrene pažnju javnosti na osjetljivo pitanje položaja i prava žene u našem društvu, kroz gledišta i analize za koje vjerujem da mogu biti poticajne za savremene prilike i današnje odnose koji perpetuiraju poredak muške dominacije u okrilju novih i starih vrijendosnih i idejnih paradigmi.
Na kraju svečanosti, direktor Naučnoiustraživačkog instituta „Ibn Sina" dr. Rouhollah Ghaderi Kangavari i predsjednik Komisije akademik Rešid Hafizović uručili su nagrade ovogodišnjim dobitnicima.

23456789Adnan Jahic nagrada Ibn SinaKerim Susic nagrada Ibn Sina