1U srijedu 18.10.2017. u sali Naučnoistraživačkog instituta "Ibn Sina" s početkom u 18 sati održana je redovna mjesečna tribina čiji je uvodničar bio prof.dr. Senadin Lavić, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Prisutnima se na početku obratio moderator tribine g-din Nermin Hodžić koji je istakao da smo danas suočeni sa pogrešnom upotrebom političkih termina, te dodao: Pojam bosanske nacionalnosti se negativno konotira ali ovdje treba insistirati na relaciji između pojma bosanske nacionalnosti i etničke pluralnosti. Neki se žestoko protive konceptu bosanske nacionalnosti te u tom kontekstu posežu za zloupotrebom političkih pojmova.

Prisutnima se potom obratio prof. dr. Senadin Lavić koji je kazao da se naša politička kultura protivi konceptu bosanske nacije te da u središte stavlja pojam etnicizma. Ovdje se treba razlučiti razlika pojmova, istakao je profesor Lavić, te dodao kako se mi koristimo političkim pojmovima ne vodeći računa o njihovim značenjima. "Kada govorimo o bosanskom jeziku, kulturi i povijesti bivamo optuženi za centralizam. Naravno, mi zagovaramo ideju da u državi postoji jedna jedinstvena vlast ali neki hoće tri etničke vlasti, i te tri etničke vlasti nazivaju državnim i zakonitim vlastima. U Bosni i Hercegovini se pojmovi etnicizma i etničkog nacionalizma koriste veoma "inteligentno" namjesto pojmova nacionalnost i nacionalni nacionalizam
Kada se radi o političkim naukama suočeni smo sa dva pojma narodne ili etničke grupe i nacija. U svijetu danas postoji između 6 i 7 hiljada etničkih grupa. Ti su narodi nastajali tokom povijesti ujedinjavanjem, odnosno cijepanjem velikih porodica i etničkih zajednica. Narod, tj. grupe naroda su starije od nacije. Ove etničke grupe se raspoznavaju na osnovu jezika, religije i rasne pripadnosti. Mi živimo u zemlji u kojoj 95 % ljudi govore jednim jezikom a postavili smo takva razgraničenja kako ne bi došlo do formiranja bosanske nacije. I Srbi, i Hrvati i Bošnjaci govore zajedničkim jezikom, dijele jednu teritoriju i imaju mnogo zajedničkih elemenata.
Formiranje nacije predstavlja dugotrajan process koji iziskuje vrijeme i druge zajedničke elemente. Ali u prošlosti nikada nismo uspjeli biti svoji i uvijek smo živjeli pod vlašću drugih. U 19. st. umjesto da težimo jedinstvu, cjelovitosti i jačanju nacionalnih elemenata krenuli smo ka jačanju nacional-etničkog identiteta. Umjesto da kao Njemačka i Francuska koje su pojam nacije realizirale kroz spoj teritorije, geografije i misli mi smo identitet definirali kroz religijske elemente. To je razlog što je nacionalizam na prostorima Jugoslavije postao etnički nacionalizam, istakao je prof. Lavić.
Treba razlučiti razliku između civilizacijskog i kulturnog nacionalizma. Kulturni nacionalizam je pokazatelj etničkog nacionalizma. Ovdje se treba govoriti o bosanskoj nacionalnosti. Mnogi nacionalizmi progovaraju u formi etno-religijskih grupa. Ovo je dovelo do toga da se religijske institucije bave političkim pitanjima a političke institucije religijskom problematikom. U ovakvom ozračju religija ima samo formalno i oficijelno značenje a etnički nacionalisti koji se ponose odlaskom u džamije i crkve ne drže do istinskih religijskih i etičkih vrijednosti. Za njih je religija samo upotrebno oruđe. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovini svjedočili smo instrumentaliziranju religije u svrhu genocida.
Prof. dr. Lavić na kraju se osvrnuo na ulogu države u jačanju nacionalnih elemenata te istakao kako obrazovne i političke institucije trebaju stati u odbranu bosanske nacije te u obrazovnim institucijama, školama, na fakultetim govoriti o nacionalnim vrijednostima. Vlast treba razumno i logično djelovati u odbrani bosansko-hercegovačkih interesa. Etnička pitanja treba tretirati kao kulturna pirtanja i ne dopustiti da elementi etnicizma nadvladaju elemente nacionalnosti.

 

2345