IMG 9625ispravljenoU srijedu, 7.11.2018. u prostorijama Naučnoistraživačkog instita "Ibn Sina" u Sarajevu upriličena je svečana dodjela Godišnje naučne nagrade "Ibn Sina". Ove godine dodijeljene su dvije nagrade, jedna iz oblasti islamske i komparativne filozofije i druga iz oblasti komparativnih studija religije.

U uvodnom dijelu svečanosti Nermin Hodžić je podsjetio na ustanovljenje Godišnje naučne nagrade "Ibn Sina" te ciljeve i motive koji su rukovodili ovaj Institut, naglašavajući motivirajuću potporu mladim istraživačima u poljima humanističkih, društvenih i filozofskih istraživanja.
Dr. Kazem Zoghi Barani, direktor Naučnoistraživačkog instituta "Ibn Sina" u Sarajevu, u svome kratkom obraćanju prisutnima je poželio dobrodošlicu a laureatima čestitao na nagradama, te naglasio kako Institut ovom nagradom nastoji dati svoj doprinos razvoju mišljenja i naučnoistraživačkog rada u Bosni i Hercegovini. U nastavku je Nermin Hodžić upoznao prisutne s odlukom Ocjenjivačke komisije kojom je rad mr. Vladimira Lasice pod naslovom "Ibn Rušdova kritika Ibn Sininog pristupa metafizici" odabran kao prvonagrađeni, a mr. Hamzi Muratspahiću dodijeljna je poticajna nagrada za njegovu master tezu pod naslovom "Razumijevanje religije islama u djelima Željka Mardešičća (Jakova Jukića)".
U nastavku je prof.dr. Samir Beglerović, član ocjenjivačke komisije, obrazložio ovogodišnju odluku o dodjeli Godišnje naučne nagrade "Ibn Sina" ističući kako je opus Željka Mardešića u kojemu on tretira islam i muslimane, veoma značajan za nas i naše podneblje a do sada nije bio predmetom istraživanja. Ovaj rad Hmaze Muratspahića svakako može biti poticajan za buduća istraživanja odnosa suvremenih autora prema međureligijskome dijalogu. Profesor Beglerović, inače profesor na fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, potom je govorio o prvonagrađenom radu mr. Valdimira Lasice naglasivši važnost ovoga obuhvatnog istraživanja koje nudi iznimno važnu usporedbu filozofskih ideja dvojice velikana muslimanskoga filozofskoga mišljenja, ali i posvješćuje činjenicu o životu islamske filozofije i nakon Ibn Rušda. Nadalje, ovaj rad pokazuje kako ni Ibn Sina ni Ibn Rušd nisu bili tek puki interpretatori Aristotelove i uopće klasične grčke filozofije.
Mr. Vladimir Laisca o svome je istraživanju, koje će uskoro biti odbranjeno kao doktorska disertacija, kazao: S Ibn Rušdom nije končana islamska filozofija već njezin utjecaj na Zapadu, odnosno život njezina "zapadnog kraka", dok je njen "istočni krak" nastavio živjeti i do dan danas. Ono što je mene dovelo u ovu oblast i ovu temu jest interesovanje za teističku filozofsku misao, tačnije teističku metafiziku. I to iz perspektive polazišta po kojemu je pitanje Božijeg postojanja ili nepostojanja pitanje svih pitanja, a teistički filozofi su braneći Božije postojanje razvili metafiziku snagom koje će ovu ideju potkrijepiti i filozofskom argumentacijom. S tim u vezi, Ibn Sina i Ibn Rušd se razlikuju po tome što Ibn Sina razvija koncept Nužnog i Mogućeg Bitka, dok Ibn Rušd slijedom ideje o posmatranju pojava kao izvoru spoznaje, svoje dokazivanje Boga temelji na konceptu kretanja.
Mr. Hamza Muratspahić je u kratkom osvrtu na svoj rad istaknuo vlastitu fascinaciju likom i djelom pokojnoga Željka Mardešića, posebno u onome djelu u kojemu se on kao prilježan istraživač i vjeran katolik bavi islamom i muslimanima. Mardešić je u svojim radovima značajnu pažnju posvetio nekim temeljnim odrednicama muslimanskoga doktrinarnog pojmovlja nastojeći da kroz njegove radove govore izvori samoga islama, Kur'an i riječi Poslanika Muhameda, a ne sekundarne interpretacije i tumačenja. U Mardešićevom opusu Muratspahić vidi iskrenu okrenutost dijalogu i međusobnome uvažvanju i upoznavanju. Kako u radovima koji su nastajali u vrijeme komunizma kada je pisao pod pseudonimom Jakov Jukić, tako i u našeme poraću.
Na kraju su direktor Instituta dr. Kazem Zoghi Barani i prof.dr. Samir Beglerović ovogodišnjim laureatima dodijelili priznanja.

IMG 9581ispravljneoIMG 9582ispravljneo