1U Islamskom centru u Zagrebu je u četvrtak, 6.12.2018. godine s početkom u 18:30 sati upriličeno je predstavljanje knjige akademika Rešida Hafizovića “Islam u kulturnom identitetu Europe”.
Prisutnima je dobrodošlicu izrazio kurra hafiz mr. Aziz ef. Alili, glavni imam Medžlisa IZ Zagreb.


Dr. Kazem Zoghi Barani, direktor Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” u Sarajevu pozdravio je prisutne u ime Izdavača i izrazio zahvalnost Medžlisu IZ Zagreb i Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici kao domaćinima i suorganizatorima ove manifestacije.
U nastavku je dr. Barani u vezi sa značajem ove knjige i njezinim sadržajem kazao: Nadam se da će ova knjiga privući pažnju akademske i intelektualne javnosti na ovim prostorima, posebice imajući na umu interkulturalni dijalog i izazove suvremenog doba u koje svakako spada i pitanje kulturnih identiteta. Za Europu i ponovno samodefiniranje njezina kulturnog identiteta, islam i muslimani su nezaobilazna tema. Naravno, u tom kontekstu je i za muslimane osobito zančajno koje će to čitanje i obrazac življenog islama ponuditi Europi.
Mr. Saeid Abedpour je u svom izlaganju posebno potcrtao dva poglavlja iz knjige akademika Hafizovića kazavši: U svome Uvodu akademik Hafizović portretira islam kao religiju ljubavi za Europu. Onu religiju ljubavi koju su svojim djelima interpretirali i pridonoseći ukupnoj svjetskoj kulturi i civilizaciji velikani klasičnoga muslimanskog mišljenja i duha poput Gazalija, Rumija, Ibn Arebija, Hafiza, Sadija Širazija i drugih. U prvome, pak, poglavlju ove knjige Hafizović govori o kulturnom identitetu Europe, tačnije pokušajima njegova definiranja, te zaključuje kako je moguće govoriti o identitetima, a ne o jednom uniformnom europskom kulturnom identitetu. Ovdje autor, posvješćuje nezaobilaznost islama i muslimana kao sudionika u izgradnji europske kulture, podsjećajući na dugu povijest muslimanskog prisustva na ovom kontinentu i njihove vrijedne prinose u njegovu zannstvenom, kulturnom i civilizacijskom razvitku.
Nermin Hodžić je podsjetio na najbitnije detalje iz autorove biografije i bibliografije. Hodžić je potom, osvrnuvši se na koncept religije ljubavi, naglasio kako u koncpetu o kojemu akademik Hafizović govori u Uvodu, ustvari koncept koji uopće i ne pretpostavlja drugoga e da bi se iz percepcije o drugome razvijale različite dijabolizacije, strahovi i sukobljenosti. Hodžić je dodao: uzmemo li orijentalizam u njegovu saidovskom (Edward Said) značenju, najgori mogući muslimanski odgovor na takovrsne orijentalističke naracije bio bi obrnuti orijentalizam iliti okcidentalizam čemu tu i tamo pribjegavaju neki muslimanski narativi danas.
Akademik Rešid Hafizović, redovni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, u svome je izlaganju istaknuo kako nema namjeru osobito govoriti o knjizi te dodao: Pri pisanju ove knjige svakako nisam pokušao podići ikakvim interesima mimo onoga što jesu činjenice. Otuda, možda se ona nekome i neće svidjeti, ali to već nije predmet moga interesovanja. Akademik Hafizović u nastavku je govorio o stanju muslimana danas u svijetu, stanja koje se nikako ne može smatrati zadovoljavajućim: Pored brojnih razloga jedan od najznačajnijih je nedostatak obrazovanja kao i zapostavljanje razvoja intelektualnog islama odnosno onoga kojeg čovjek promišlja na uštrb kojeg je mahom mjesto zauzeo obredni islam koji se svodi uglavnom na ispunjavanje propisanih obreda. Za svaku od tvrdnji prof. dr. Hafizović je ponudio i vrlo zanimljive primjere iz povijesti, poput onoga muslimana s Pirineja, odnosno iz Andaluzije, gdje su mnogi vrhunski znanstvenici živjeli i radili te donosili svjetlost razvoja i napretka koje je obasjavalo mnogo šire područje od onoga u kojemu je nastalo dosežući i do najudaljenijih krajeva Europe. Istovremeno, naglasio je da je danas muslimana mnogo, ali i da njihov plač nitko ne čuje niti predstavljaju značajan čimbenik na globalnoj sceni, a zbog nedostatka kvalitetnog obrazovanja, muslimana danas nema ni na „svjetskoj pijaci ideja.“ Uglavnom, već je ustaljeno i prihvaćeno da rijetko s Istoka dolazi zamah razvoja.

23