12._islam_i_bioetika_1U okviru redovne mjesečne tribine „Ibn Sina“, u srijedu, 20. februara 2013. godine u Sarajevu, gospoda doc. dr. Hrvoje Jurić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof. dr. Mohammad Ali Barzanooni (univrzitetski profesor i dirketor Instituta „Ibn Sina“ u Sarajevu) održali su predavanja na temu Integrativne bioetike, odnosno odnosa islama prema bioetičkim pitanjima.

Kratak uvod u temu napravio je moderator ove, davanaeste po redu mjesečne tribine u Naučnoitsraživačkom isntitutu „Ibn Sina“, mr. Orhan Jašić.

 Doc.dr. Hrvoje Jurić u svome izlaganju podsjetio je na krizu čovjekova odnosa prema prirodi i s tim u vezi kazao:

Izvor većine problema koje nazivamo bioetičkima je djelovanje sistema koji sačinjavaju tehnoznanost (kao sklop tehniciziranih prirodnih znanosti i biomedicine, matematike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i biotehnologija), zatim ekonomija (tj. neoliberalistička kapitalistička ekonomija) i politika (tj. pseudodemokratska birokratsko-militaristička politika).

Taj sistem i u totalu i u pojedinostima određuje ono ljudsko i ne-ljudsko, te ugrožava samu osnovu života – kako prirodnog tako i društvenog – budući da je monoperspektivistički i redukcionistički orijentiran, te je usmjeren protiv javnog ili zajedničkog dobra, uključujući vitalne sfere ljudskog života i prirodna dobra.

S obzirom na to, temeljno etičko pitanje današnjice glasi: Kako (još uvijek) djelovati u skladu s određenim moralnim principima i normama dok se djeluje unutar tehnoznanstveno-ekonomsko-političkog matrixa, unutar kojega za etiku (i moralnim normama vođeno djelovanje) ima sve manje mjesta? Bio-etički specificirano, ovo pitanje glasi: Kako se postaviti spram života, koji je danas (na individualnom i globalnom planu) objektom različitih, ali u pravilu radikalnih manipulacija; spram ljudskoga života, života drugih živih bića i prirode kao života u cjelini?

Iz tih temeljnih pitanja proizlaze sva druga bioetička pitanja. A bioetička pitanja (multidimenzionalna, kompleksna i komplicirana kakva već jesu) ponajbolje se mogu artikulirati u horizontu one bioetičke koncepcije koju nazivamo – integrativnom bioetikom.

U nastavku je dr. Jurić govorio o samom konceptu integrativne bioetike i njegovome razvoju tokom posljednjih godina, naglasivši: “Koncept integrativne bioetike je, takoreći, "domaći proizvod". Nastao je u krugu hrvatskih bioetičara (znanstvenikâ različitih profila), odnosno kroz njihovu suradnju s inozemnim bioetičarima, prvenstveno iz područja jugoistočne Europe i Njemačke.”

 Prof. dr. Mohammad Ali Barzanooni je govorio na temu “Islam i bioetika”, s naglaskom na pitanje odnosa i stajališta islama prema etici ophođenja sa životnom sredinom. Za profesora Barzanoonija, bioetika ima svoje teorijske i praktične (primijenjene) obzire, a njezin je zadatak tragati za rješenjima i odgovorima na pitanja o etičkom suodnosu različtih znanstvenih disciplina i etike, uključujući i etiku odnosa prema životnoj sredini, kao jedno od gorućih pitanja savremenog doba i čovjeka u njemu. Profesor Barzanooni je,  govoreći o razlozima i  mogućim uzrocima stanja u kojem se nalazi današnje čovječanstvo, potcrtao sljedeće: kriza savremenog čovjeka je pretežno plod njegova moralnog posrnuća i zanemarivanja istinskih ljudskih vrlina i vrednota. Korijene takvoga stanja treba tražiti i u prevlađujućim svjetopogledima u posljendjim stoljećima ljudske povijesti, odnosno povijesti ljudskoga mišljenja. Ne može se od rigidnog antropocentrizma kombiniranog sa hedonizmom  ni očekivati šta drugo do li zapdanje u različite oblike destrukcije, koji skončavaju i u autodestrukciji.

Profesor Barzanooni osvrnuo se i na različite etičke teorije, potcrtavši kako etička teorija u islamu univerzalistička i vrijednim pažnje, brige i poštovanja muslimana mora smatrati svekoliki univerzum i sve što u njemu obitava. No, jedino stvorenje Božije kojem je data sloboda i mogućnost izbora, a to jednodobno znači i odgovornost za svoje postupke, jest čovjek.

Čovjek je, dakle, prema islamskome nauku, odgovoran prema Bogu, sebi, drugima i svim stvorenjima - bićima koja ga okružuju.

U drugom dijelu tribine, predavači su odgovorili na pitanja posjetilaca tribine.

 

12._islam_i_bioetika512._islam_i_bioetika312._islam_i_bioetika412._islam_i_bioetika2