h_Fatima_i_Merjem_1aU srijedu, 3. aprila 2013. godine sa početkom u 18 sati u amfiteatru Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ održana je 13. redovna tribina koja je ovoga puta bila posvećena temi „Hazreti Fatima i hazreti Merjem u islamskom i kršćanskom vjerovanju“, a predavači su bili prof.dr. fra Luka Markešić i dr. Mubina Moker.

U svom uvodu, uz predstavljanje predavača, voditelj tribine Nermin Hodžič naglasio je potrebu međusobnog razumijevanja među pripadnicim različtih vjerskih tradicija, te dodao: Religija (vjera)  poziva čovjeka vrhunskom moralnom usavršavanju i uzdizanju a naša tradicija i sveta predanja nude nam uzore poput hazreti Merjeme i hazreti Fatime koje su kao „prve dame“ ljudske povijesti ostavile iza sebe neizbrisiv trag i nadahnuće budućim generacijama.

Prof. dr. fra Luka Markešić, profesor na Franjevačkom teološkom fakultetu u Sarajevu je u svome izlaganju naglasio potrebu međsobnog druženja, razgovaranja i upoznavanja, a onda u vezi s naslovljenom temom kazao: Glavni lik i centralna figura u kršćanstvu jest osoba Isusa Krista, a odmah nakon njega blažena Djevica Marija. Profesor Markešič u nastavku svoga izlaganja osvrnuo se tri sinoptička jevanđelja (Matejevo, Lukino i Markovo) i pojasnio kako se u ovim evanđeljima o Mariji govori kao o majci Isusovoj. Dakle, naglašava se ta činjenica da je Isus rođen od biološke majke, biološkim putem. To potvrđuju i navodi svetog apostola Pavla, dodao je Markešić te naglasio razliku između spoemnutih sinoptičkih evanđelja i onoga Ivanovog u kojem već vidimo teologiziranje i teološke interpretacije svetoga teksta.

Profesor Markešić je u nastavku dodao: Po mome sudu, najljepša kazivanja o Mariji nalazimo u Lukinom evanđelju. (ovdje donosimoo opis Isusova rođenja u Lukinom evađelju:LK 1,26] U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret

[LK 1,27] K djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija.

[LK 1,28] Anđeo uđe k njoj i reče: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!"

[LK 1,29] Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav.

[LK 1,30] No anđeo joj reče: "Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga.

[LK 1,31] Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus.

[LK 1,32] On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida,

oca njegova,

[LK 1,33] i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja."

[LK 1,34] Nato će Marija anđelu: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?"

[LK 1,35] Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i

biti sveto, Sin Božji.

[LK 1,36] A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj,

ovo je već šesti mjesec.

[LK 1,37] Ta Bogu ništa nije nemoguće!"

[LK 1,38] Nato Marija reče: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" I anđeo otiđe od

nje.)

Profesor fra Luka Markešić istaknuo je i to da je Marija ili hazteti Merjema ne samo Isusova majka, već značajna ličnost koja u kršćanstvu jest simbol duboke posbožnosti i poslušnosti i štovanja Boga, ali i slobode, jer sam čin Isusova začeća nije učinjen bez njezine volje i odluke.  Bez Marije nema Isusa, a bez Isusa nema kršćanstva, kazao je fra Luka i naglasio osobitu važnost Marijinih molitvi koje i danas zauzimaju značajno mjesto u molitvama kršćana.

Na kraju svoga izlaganja profesor Markešić je izrazio svoju duboku radost i zadovoljstvo organiziranjem ovakvih druženja koja pomažu uzajamnom poštivanju. Posebno mi je drago što je ova tribina posvećena dvjema ženama koje jesu centralni likovi naše dvije religije.

Dr. Mubina Moker, saradnica u Institutu „Ibn Sina“ svoje kazivanje o hazreti Fatimi započela je podsjećanjem na predaju o „ogrtaču“: Poslanik, alejhisselam, je pozvao svoju kćerku Fatimu, zeta Aliju ibn Ebi Taliba i svoja dva unuka, hazreti Hasana i hazreti Husejna i zaogrnuo ih je svojim ogrtačem tako da ih je ogrtač prekrio i kazao je: Moj Bože, oni su moja porodica, moj Ehli-bejt. Zaogrtanje ogrtačem, motrimo li ovaj čin na ezoterijskoj ravni simbolizira kao prvo čin duhovne inicijacije, i kao drugo prenošenje duhovnoga učenja.

Dr. Moker je naglašavajući mjesto i ulogu hazreti Fatime u islamskoj tradiciji i Poslanikovim predajama, podsjetila na kazivanje vezano za Poslanikovo duhovno putovanje – Miradž: Još jedna predaja o ezoterijskoj simbolici ogrtača premda nije izravno vezana za ličnost hazreti Fatime pomoći će nam da bolje razumijemo i shvatimo njezinu životnu i duhovnu stazu. Ova je predaja vezana za Poslanikov Mi'rādž, kada je uznesen na nebo. Između ostalih znamenja, u Džennetu, u kući od bijelih bisera, ugledao je kutiju koja je isijavala svjetlost. Upitao je Džibrila o toj kutiji, a Džibril je kazao: „O Allahov miljeniče, u njoj je tajna Allahova (sirrullāh) koju Allah raskriva samo onome koga On voli.“ I kada je Allah, džellešanuhu, dopustio da Džibril otvori kutiju u njoj je Poslanik ugledao siromaštvo (faqr) i ogrtač (muraqqa’). Na Poslanikov upit šta znače siromaštvo i ogrtač, glas sa neba reče: „O Muhammede to su dvije stvari koje sam odabrao za tebe i tvoj ummet onog trena kada sam vas stvorio. Ove dvije stvari ne dajem nikome osim onima koje volim, i nisam stvorio ništa draže od njih“. Kada se Poslanik vratio sa Mi'rādža, sa Allahovom dozvolom, naveo je Alija da nosi ogrtač. Ali ga je nosio i kazao je: „Toliko sam ga krpio da se krojača stidim.“

U nastavku svoga izlaganja Mubina Moker je spomenula sva imena i nadimke  hazreti Fatime, posbno potcrtavši njen nadimak Muhaddasa (ona kojoj se govori), a taj nadimak ishodi iz činjenice da je u onih 75 dana koliko je h. Fatima živjela nakon smrti svoga oca, melek Džibril nju posjećivao, riječi joj utjehe davao, kao i izvješća o događajima budućim.

Dr. Mubina Moker na kraju je naglasila potrebu izučavanja i pronicanja u dubine ezoterijskih značenja i smislova vjere koje je praćeno moralnim i po uzusima vjere određenim postupcima, a za takvo što imamo uzore i u dvjema velikim ženama, Merjemi i Fatimi.

Napominjemo da je prisutnim posjetiocima podjeljen je tekst direktora instituta „Ibn Sina“ profesora Mohammad Alija Barzanoonija pod naslovom „Hazreti Merjem i hazreti Fatima u islamskim izvorima“

Ovaj rad sastoji se iz tri odjeljka. U prvom odjeljku autor donosi tabelaran uporedni prikaz dvanaest osobina hazreti Merjem i hazreti Fatime. Drugi odjeljak posvećen je kur'anskom kazivanju o Isau i Merjemi, a u trećem odjeljku pod naslovom Hazreti Fatima u ogledalu objave, autor  navodi 14 veličina koje se pripisuju hazreti Fatimi. Tekstove možete čirati u rubrici Tekstovi i predavanja ili klikom ovdje.

h_Fatima_i_Merjem_2