Obnoviteljska_islamska_misao_TribinaU srijedu, 19. juna 2013. godine sa početkom u 18 sati, u okviru redovne mjesečne tribine „Ibn Sina“, u prostorijama Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ u Sarajevu održano je predavanje na temu „Obnoviteljska islamska misao“. Predavači su bili: akademik prof. dr. Enes Karić, prof. dr. Hilmo Neimarlija i prof.dr. Mohammad Ali Barzanooni.

Prisutnima se na početku tribine obratio i skup pozdravio Reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mr. Husien ef. Kavazović. Reis-ul-ulema je naglasio važnost naslovljene teme za sve muslimane i dodao: „Obnoviteljska islamska misao i pokreti nastajali na temeljima te misli, pogotovo oni koji su se javljali u 19. i 20. vijeku svakako su značajni za nas muslimane i ovdje u Bosni i Hercegovini.“ Husein ef. Kavazović je u nastavku spomenuo neke najznačajnije ličnosti iz plejade muslimanske uleme sunijske i šiijske provenijencije koja je doprinijela buđenju islamske misli u novije vrijeme, od Tahtavija i Afganija, do Bakira Sadra i Imama Homeinija, a zatim se osvrnuo i na aktuelno stanje u islamskom svijetu: „Muslimani se i danas suočavaju sa velikim problemima. Islamski svijet postaje poprište unutarnjih razlika, pogotovo danas razlika između sunija i šiija, što prijeti da zapali islamski svijet. Ulema je pred velikom odgovornošću – da li će uspjeti da ugasi te požare koje, naravno, podmeću drugi, oni kojima je u interesu da se taj dio svijeta destabilizira i zapali. Na ulemi je, dakle, i sunijskoj i šiijskoj, da se prizove pameti i bude s narodom. Samo na univerzalnim principama naše vjere i samo ukupno muslimansko biće ima šansu da živi i da se razvija. Bilo kakve podjele, pogotovo one koje se forsiraju, su tragične i sa teškim posljedicama.“

Akademik Enes Karić, redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, u svom predavanju je ponudio kratak pregled razvoja islamske obnoviteljske i reformatorske misli naglasivši kako zapitanost o zaostalosti muslimana i islamksog svijeta na kulturno-cvilizacijskom, ekonomskom i znanstvenom planu datira još iz petnaestog i šesnaestog stoljeća, premda se najčešće u ozbiljnija razmatranja uzimaju takovrsna nastojanja muslimanskih mislilaca od devetnaestog stoljeća na ovamo. Akademik Karić je u nastavku svoga izlaganja ukazao na razlikovanje pojmova obnavljanja i reforme, te potcrtao inklinaciju msulimanskih autora reformatorske i obnoviteljske provenijencije svojevrsnome racionalizmu i racionalnom odmišljanju islamskih koncepata, te njihovom mirenju sa konceptima modernoga Zapada. Profesor Karić je zatim istaknuo povratak čovjeka religiji kao jednu od odrednica posljednjih decenija ljudske povijesti uopće. Pozivajući se na Habermasa i Čomskoga, Karić govori o svojevrsnom pokušaju čovjeka da pobijedi mašinu. U ovom kontekstu posebno značajnim profesor Karić smatra dva velika događaja s kraja dvadesetog stoljeća: islamsku revoluciju u Iranu i revoluciju Leha Valense u poljskoj koja je značajno inspirisana katoličkim religijskim mišljenjem: Dva najznačajnija religijska mislioca s kraja dvadesetog stoljeća su Imam Homeini i Papa Voitila, s tim što je ideje ovog potonjeg u političku praksu pretočio Leh Valensa. Iako su imale svoju socijalnu dimenziju, ova dva pokreta imaju važan religijski momenat. Nisu to bile revolucije u kojima je narod samo tražio hljeba. Profesor Karić je na kraju istaknuo kako će vjersko i religijsko značajno obilježiti dvadeset i prvo stoljeće, ali da je veoma važno da to vraćanje vjeri i vjerskom bude mirno i miroljubivo.

Prof.dr. Mohammad Ali Barzanooni, univerzitetski profesor i direktor Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ je u svome predavanju posebnu pažnju posvetio liku i djelu Imama Homeinija kao jednog iz plejade velikih muslimanskih reformatora u dvadesetom stoljeću. Profesor Barzanooni je posebno naglasio činjenicu da je Imam Homeini reformator i obnovitelj islamske misli i u ravni teorijskoga razmatranja i u ravni praktičnog i konkretnog društveno-političkog angažmana koji je rezultirao i uspostavljanjem jednog novog modela vlasti vialjeti-fakiha, odnosno političkog sistema čija je forma označena pojmom republika a čiji sadržaj je utemeljen na islamskim vrijednostima. Otuda konstrukcija „islamska republika“ označava aktuelni politički sistem u Iranu. Imam Homeini je, kaže profesor Barzanooni, posebnu pažnju posvetio dijagnosticiranju prepreka razvoju i jačanju muslimana i u tom kontekstu se posebno suprotstavljao isključivim, površnim i fomralističkim tumačenjima islama s jedne, te rigidnom sekularizmu i sekulariziranju društva, nauke i kulture, s druge strane. U domenu praktičnih političkih ideja Imam Homeini se svesrdno zalago za jedinstvo islamskoga svijeta unatoč razlikama koje treba prihvatititi i poštovati, te za suprotstavljanje svim oblicima tlačenja inepravde u svijetu.

Prof.dr. Hilmo Neimarlija, profesor na fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, u svome je izlaganju posebno istaknuo i analizirao odnos prema vremenu i vječnome kao temeljnu odrednicu i komparativnu prednost muslimanske intelektualne i duhovne baštine koju prepoznaju i nemuslimanski autori. Povratak istinskome religijskom mišljenju znači povratak vezi sa nadrazumskim, sa onim što je iznad mišljenja i od čega / koga mišljenje i potiče. Dok je religijsko mišljenje na Zapadu pod značajnim utjecajem moderne i modernoga razgraničenja s onostranim dotle islamska misao čuva kontinuitet te veze.

Obnoviteljska_islamska_misao_Tribina_2Obnoviteljska_islamska_misao_2Obnoviteljska_islamska_misao_5Obnoviteljska_islamska_misao_8