Muhamed FilipovicNaučnoistraživački institut „Ibn Sina“ u Sarajevu povodom smrti akademika Muhameda Filipovića izražava duboko suosjećanje s njegovom porodicom, prijateljima, akademskom zajednicom u Bosni i Hercegovini kao i svim građanima Bosne i Heregovine koje je ožalostio odlazak ovog velikog bosanskog uma.

Koliko god za svoga sadržajnog i plodnog života bio kritikovan i osporavan, rahmetli profesor Filipović bez ikakve sumnje zauzima posebno mjesto u suvremenoj kulturnoj, političkoj i intelektualnoj povijesti Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.


Njegov intelektualni angažman, njegova djela pa i politički rad, značajno su doprinijeli razvijanju bošnjačke i bosanske samosvijesti i afirmaciji i emancipaciji bošnjačke i bosanske posebnosti od kraja šezdesetih do početka devedesetih godina prošloga stoljeća.
Molimo Dragoga Boga da mu se smiluje.
Lahka ti zemlja bosanska, profesore Filipoviću.

Iz bogate biografije rahmetli akademika Filipovića izvdajamo:
Akademik Muhamed Filipović rođen je u Banjaluci, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Studirao je filozofiju, prirodne znanosti i historiju u Beogradu i Zagrebu, a diplomirao 1952. Doktorat filozofije stekao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1961. Ubrzo je promaknut u zvanje vanrednog profesora, (1967. ), a 1972. Stječe zvanje redovnog profesora na predmetima Logika s metodologijom i Metodologija naučnog rada na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je proveo cijelu svoju akademsku karijeru do umirovljenja 1999. godine.
Tijekom svoje duge akademske i nastavničke karijere bio je mentor / član komisije za 34 doktorske disertacije u zemlji i inozemstvu. Bio je gostujući predavač u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Švicarskoj i univerzitetima u drugim zemljama.
Akademik Muhamed Filipović bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH - izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH 1976., a za punopravnog člana 1982. godine.
Akademik Filipović bio je i predsjedavajući Bošnjačke akademije nauka I umjetnosti .
Autor je velikog broja monografija o logici, historiji filozofije, historiji kulturnog života Bosne i Hercegovine, estetici i politici. Bavio se i književnom kritikom i pisanjem eseja, kao i leksikografijom. Autor je eseja: Bosanski duh u književnosti - šta je to, prvi put objavljen 1967. godine u časopisu Život povodom objavljivanja zbirke pjesama Mehmedalije Maka Dizdara Kamniti spavač.
Bio je član redakcije Enciklopedije Jugoslavije od 1975. do kraja 1982. koja je pripremala i objavila odjeljak Enciklopedija Bosne i Hercegovine.
Akademik Muhamed Filipović pokretač je velikog broja javnih rasprava koje su pokrenule značajne procese u političkom, obrazovnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Njegov entuzijazam i plodan znanstveni opus ostavio je i još uvijek ostavlja utjecaj na generacije studenata koji su imali privilegiju prisustvovati njegovim predavanjima.
Akademik Filipović autor je i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u znanstvenim časopisima, kao i mnogih drugih oblika rada u različitim publikacijama. Autor je i na stotine članaka u dnevnim i tjednim novinama koji su doprinijeli razumijevanju i stvaranju društvene svakodnevice u Bosni i Hercegovini.