Dr. Foad Izadi, član Znanstvenog vijeća Univerziteta u Teheranu

                                                                 بسم الله الرحمن الرحیم
U jednoj stvari postoji konsenzus u svijetu, a to je uvjerenost u propadanje Amerike. Neki američki eksperti vjeruju da će se, ukoliko se slijedi takvo i takvo rješenje, proces propadanja usporiti, i da će se dogoditi neka vrsta reforme. Međutim, nema nikakve sumnje u pad. Između ‘pada’ i ‘sloma’ postoji razlika. Primjer sloma je SSSR gdje su cijela zemlja i njene strukture i granice doživjele temeljne promjene. Oko propasti SAD-a ne postoji konsenzus i veoma mala grupa će se pozabaviti ovim pitanjem.


O padu se mogu elaborirati četiri pitanja. Ova četiri pitanja su svrstala Ameriku u međunarodnu velesilu. Amerika od svoga osnutka nije bila velesila. Bila je to zemlja koja je stekla nezavisnost od Engleske i koja je postepeno koračala u ovom pravcu. Postanak Amerike velesilom je iziskivao jedan proces. Nakon II. svjetskog rata, dvije zemlje Amerika i SSSR, su slovile kao velesile. Velesila Amerike počiva na četiri stupa, vojnoj moći, ekonomskoj moći, institucijama i mehkoj sili.
Što se tiče ekonomije, Amerika je još uvijek sila broj jedan, a Kina veoma malo zaostaje za Amerikom. Može se pretpostaviti da će za nekoliko godina Kina ostaviti Ameriku iza sebe. Ali, konačno ako je Amerika prva sila svijeta, zašto se onda uopće govori o njenom padu? Pad znači opadanje moći. Nakon svjetskoga rata, u doba kada je Amerika bila velesila, držala je polovinu svjetske ekonomije u svojim rukama. Tradicionalni američki konkurent Njemačka je imala snažno razorenu ekonomiju. To je razlog što se polovina svjetske ekonomije nalazila u američkim rukama. Sada se ekonomska moć Amerike svela na 20 % svjetske ekonomije. Na svjetsku scenu su se vratili ne samo tradicionalni američki konkurenti, već su se pojavili i neki novi, kao što je Kina. U vrijeme II. svjetskog rata Kina nije imala razvijenu ekonomiju. U ekonomsku silu se preobrazila posljednjih godina. Tako je poljuljana ekonomska pozicija SAD-a u međunarodnoj ekonomiji.
U ekonomskom smislu Amerika je ovisna o dugu. Amerikanci nekada nisu bili u dugovima, ali su sada najzaduženija zemlja na svijetu. Američka vlada duguje oko 24 trilijuna dolara, a američki narod oko 60 trilijuna dolara. Ukupan američki dug iznosi 84 trilijuna dolara. Neki ekonomisti procjenjuju da kada bi se sakupio sav svjetski novac, ne bi mogao otplatiti dug američke vlade inaroda. Dio tog duga je dug koji duguju vladama Kine i drugih zemalja. Kada se radi o ekonomiji, američki narod prosvjeduje protiv ekonomske situacije, i sve su ovo pokazatelji ozbiljne ekonomske krize u Americi.
U vojnom smislu Amerika zauzima prvu poziciju u svijetu. Kina I ostale zemlje su u tom pogledu daleko iza SAD-a. ali zbog čega Amerika propada? Američki vojni troškovi na mnogim mjestima ne idu u prilog Americi. To košta, a ekonomski problem ostaju u Sjedinjenim državama. A to ništa ne koristi ni američkoj vanjskoj politici. U regionima poput zapadne Azije, Sjedinjene države imale su ciljeve u Siriji, Jemenu i drugdje koji nisu postignuti. Američka je vlada saopćila kako sirijska vlast mora biti zamijenjena, ali se to nije dogodilo iako su na to potrošena velika sredstva. U Iraku nisu postigli svoje ciljeve i napuštaju zemlju. U Libanu, isto tako, nisu ostvarili svoje ciljeve. Prema tome, vojna sila je ostvarila postignuće koje, zapravo, znači pad. Amerika je nekada imala vojnu moć, i tu je moć koristila za postizanje svojih ciljeva. Ovakva situacija sada više ne postoji.
Što se tiče pitanja institucija, moram reći, da su se tokom Trumpova mandata suočili s vrlo ozbiljnim izazovima. Takav je slučaj s Kongresom, a popularnost ove dvije institucije u SAD-u je opala. Američki narod je nezadovoljan radom ove dvije institucije; velika je grupa onih nezadovoljnih Trumpom, ali on ima i niz pristaša. Ova podvojenost i postajanje predsjednikom čovjeka poput Trumpa također je znak propadanja. Trump je u ove četiri godine zadao težak udarac Sjedinjenim Državama. Pod Trumpom su tradicionalne američke institucije osporavane i njihova moć sudioništva je opala.
Mehka sila je četvrti slučaj. Tokom nekoliko posljednjih godina pozicija Amerike kada se radi o poštivanju ove moći u svijetu je opala. Ankete američkih kompanija pokazuju da su se američki položaj i ugled promijenili. I sam Trump je doprinio tome. Mehka sila u osnovi znači bogatstvo i privlačnost, a ta se privlačnost našla pred izazovom.
Generalno uzev, američka superiornost u četiri sfere, u sferi ekonomije, vojnoj, institucionalnoj i sferi mehke moći našla se pred izazovom i u opadanju. Amerika postupno postaje jedna sasvim obična zemlja. U povijesti imamo veliki broj zemalja koje su nekada slovile kao velesile, a zatim su propale. Na primjer, u 16. st. imali smo Portugalce, u 17. st. Španjolce i u 18. st. Francuze, u 19. st. Engleze, i svi su propali. U 20. St. Amerikanci su bili dominantna velesila, i oni propadaju, a Amerika će propadati na način jedne obične zemlje, kako se to dogodilo Portugalu ili Španiji. Ovo propadanje dovest će do toga da zemlje koje su se našle na udaru Amerike počnu malo lakše disati.