Kada govorimo o generalu Suleimaniju, potrebno je naglasiti njegovu važnost za Iran i utjecaj koji je imao u cijeloj regiji.
General Suleimani bio je jedan od najutjecajnijih ljudi u Iranu, veteran iransko-iračkog rata, zapovjednik specijalne jedinice Al Quds ili Jeruzalema, koja izvodi posebne operacije izvan iranskih granica.


Iran je najveća vojna sila na Bliskom istoku, s preko pola miliona aktivnih vojnika u kopnenoj vojsci, vazduhoplovnim jedinicama, mornarici i Iranskoj revolucionarnoj gardi i 350.000 rezervnog osoblja. Iranska revolucionarna garda elitni je korpus državnih vojnih struktura Irana, čiji je osnovni zadatak zaštita nasljeđa Islamske revolucije.
Jedinica Al Quds ima veliku ulogu u borbi protiv terorizma u cijeloj regiji, za što veliku zaslugu ima pokojni general Sulejmani. Njegove izuzetne sposobnosti i vojno iskustvo doprinijeli su širenju iranskog utjecaja u cijeloj regiji. Pored izuzetnih operacija na terenu, pokazao je sposobnost formiranja mreže saveza koja je stvorila čvrstu strukturu u pružanju otpora terorističkim snagama s jedne i usmjeravanju američke okupacije s druge strane.
Kada govorimo o iranskom utjecaju u regiji, to se odnosi na Irak, Siriju, Libanon, Palestinu, kao i Afganistan i Jemen. Iranski je utjecaj u Iraku jako ojačao nakon američke invazije na tu zemlju i svrgavanja Saddamovog režima. Iran je uspostavio snažnu saradnju sa šiitima u Iraku, pružajući pomoć ovoj zemlji tokom rata. Uticaj u Siriji i Jemenu proširio se i borbom i pomoći iranskih snaga u ovim ratom razorenim zemljama.
Doprinos Irana, kao i libanonskog Hezbolaha u borbi protiv Islamske države u Siriji i Iraku, ogroman je. U tu borbu uključila se i Ruska Federacija koja je odluku o pružanju vojne pomoći Siriji donijela na poziv predsjednika Bashara Al Assada 2015. godine. General Suleimani imao je značajnu logističku ulogu u objedinjavanju borbe Sirije, Rusije, libanonskog Hezbolaha i Irana protiv terorizma, sa svojim velikim operativnim iskustvom i poznavanjem situacije na terenu.
Mediji često mogu čuti tvrdnje o sunitsko-šiitskom sukobu na Bliskom istoku, ali zapravo se radi o političkom sukobu gdje s jedne strane imamo os otpora (Iran, Irak i Sirija u koaliciji s Rusijom), a s druge strane sa strateškim partnerima Izraelom i Saudijskom Arabijom. Ključ sukoba je u političkoj opoziciji ovih snaga.
Politički sukob između Irana i Sjedinjenih Država promjenjivog intenziteta traje od iranske revolucije 1979. godine, kada se Iran, svrgavanjem režima Reze Pahlavija, oslobodio tihe američko-izraelske okupacije.
Iran je dugi niz godina bio pod pritiskom američkih političkih i ekonomskih sankcija kojima je cilj iscrpiti Iran dok pokušava organizirati unutarnje nemire i puč.
Protiv Irana se vodi poseban rat, posebno propagandni i informativni rat, bez ikakvog poštovanja istorije, kulture i tradicije ove zemlje.
Mnogo smo puta čuli od američkih zvaničnika da neće dopustiti širenje iranskog utjecaja u regiji. Postavlja se pitanje gdje neko ima pravo da brani širenje uticaja zemlje u regiji, 7 koja ima tako bogatu istoriju, kulturu i tradiciju.
Iran je u potpunosti okružen američkim bazama u kojima su desetine hiljada američkih vojnika smještene u regiji. Međutim, stalno čujemo od Sjedinjenih Država da je Iran prijetnja i opasnost. Osnovno pitanje je kada je Iran napao i kada, pa je li to opasnost?
Ako, s druge strane, analiziramo kada su SAD napale, sastavit ćemo duži popis.
Opasnost predstavlja agresivna intervencionistička politika SAD-a, koja je dovela do destabilizacije čitavih regija, uključujući Bliski Istok i Balkan.
Od intervencije u Jugoslaviji, Sjedinjene Države poništile su međunarodno pravo i uvele zakon sile. Dozvoljavaju si prekrajanje međunarodnih granica, kao što je Trump učinio pripisujući Golansku visoravan Izraelu. Daju sebi pravo da ubijaju visoke zvaničnike drugih zemalja, što je čin terorizma. Upravo je tako ubijen general Suleimani, koji je bio u službenoj posjeti Iraku kao visoki iranski državnik.
Pitanje je zašto je Trump izdao nalog za atentat na generala Suleimanija?
Washington tvrdi da je general Sulejman predstavljao opasnost za Ameriku i da je odgovoran za smrt stotina Amerikanaca. Međutim, za tako nešto nema dokaza.
Vjerovatni razlog je pokušaj destabilizacije Irana i pokretanja sukoba u ovoj zemlji.
Nažalost, napadi na visoke iranske zvaničnike su se nastavili. Vodeći iranski nuklearni fizičar, službenik Ministarstva odbrane Irana, Mohsen Fahrizade, nedavno je ubijen.
Iran za svoju smrt krivi Sjedinjene Države, Izrael i Saudijsku Arabiju.
Napadi na Iran samo jačaju otpor politici Sjedinjenih Država i njihovih saveznika na Bliskom istoku. Odlazeća Trumpova administracija pokazala je snažnu iranofobiju, ne propuštajući priliku da napadne i kritizira Iran. Međutim, iako su Sjedinjene Države već dugo želje da vojno interveniraju u Iranu, ne mogu se odlučiti na takav korak. Američke intervencije na Bliskom istoku dovele su ovu regiju u stanje haosa, što ukazuje na činjenicu da Sjedinjene Države nisu imale nikakve dugoročne strateške planove za stabilizaciju ovog regiona, već da je glavni cilj bila okupacija. U svakom slučaju, američka politika na Bliskom istoku doživjela je debakl. Mislim da Sjedinjene Države neće riskirati da naprave još veće gubitke i da nemaju kapacitet da uđu u vojni sukob s Iranom. Njihovo vojno prisustvo na Bliskom istoku vjerovatno će i dalje opadati. Prošli izbori u Sjedinjenim Državama pokazali su da je ova zemlja u ozbiljnoj i dubokoj krizi i vjerujem da Amerikanci više nemaju priliku dijeliti lekcije o demokratiji i poštovanju ljudskih prava s drugima.
Ostaje da se vidi kako će se nova Bidenova administracija odnositi prema Bliskom Istoku. Ako je ovo nastavak politike Baracka Obame, Sjedinjene Države nastavit će pregovore s Iranom o usvajanju nuklearnog sporazuma koji je Trump poništio. To bi također značilo da će se promijeniti odnos prema Izraelu, što bi dovelo do kritika širenja izraelskih naselja na teritoriji Palestine i poništavanja odluke o premještanju američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem. Administracija Bajdena mogla bi opustiti odnose na Bliskom istoku, koji su za vrijeme Trumpa bili zategnuti bezrezervnom podrškom Izraelu.
Moramo pričekati predsjedničke izbore u ljeto 2021. godine u Iranu i vidjeti tko će biti novi predsjednik Irana i kakvu će komunikaciju uspostaviti sa Sjedinjenim Državama. Iran za sada insistira da će nastaviti svoj nuklearni program ako se Sjedinjene Države ne vrate u okvir diplomatskih sporazuma.
22. decembra 2020
Dragana Trifković, direktorka Centra za geostrateške studije